Uočavanje prometnih uvjeta i situacije
Nauči kako pogledom pretraživati promet, procjenjivati brzinu i udaljenost, prepoznati ograničenja vidljivosti i mrtvog kuta te predvidjeti opasnost prije nego postane hitna situacija.
Što trebaš naučiti
U ovoj cjelini prolaziš ključne pojmove, opasnosti i postupke redoslijedom kojim ih treba povezati za sigurno sudjelovanje u prometu i pripremu za PPSP ispit.
Vidljivost i duljina preglednosti
Upravljanje vozilom u prometu na cestama odvija se u različitim uvjetima vidljivosti što od vozača zahtijeva i prilagođavanje vožnje timuvjetima. Vidljivost je uvjetovana dobi dana i atmosferskim prilikama,kaošto su: dan, noć, vedro vrijeme, oblačno vrijeme, kiša, magla, snijeg, slana i ostalo. Dobra vidljivost postoji po vedrom vremenu.
Vidljivost iz vozila smanjuje se i zbog nečistoga vjetrobranskog stakla (zimi - naslage leda, ljeti - kiša, kukci, noću - svjetla drugih vozila,nečista glavna svjetla i dr.). Vjetrobransko staklo treba uvijek biti čisto. To je temeljni uvjet za dobru vidljivost iz vozila.
Smanjena vidljivost nastaje zbog magle, padanja kiše, a osobitopljuskova, padanja snijega, zamagljivanja stakala,špricanja vode povjetrobranskom staklu pri mimoilaženju vozila i pri vožnji iza drugog vozila na nedovoljnom razmaku. U tim slučajevima vidljivost jesmanjena zbog umanjene mogućnosti gledanja kroz vjetrobranskostaklo, te bočnih i stražnjih stakala.
Vozač mora prilagoditi brzinu vožnje duljini preglednosti, tj. duljini ceste koju može vidjeti iz svog vozila. U uvjetima smanjene vidljivosti duljina preglednosti bitno je smanjena.
Pravodobno uočavanje prometne situacije
Pravodobno uočavanje prometne situacije vozaču omogućuje prepoznavanje i izbjegavanje mogućih opasnih situacija. Kasno uočena opasnost u prometu ima za posljedicu smanjenje vremena za
Oštrina vida i senzorne sposobnosti
Uočavanje prometne situacije tijekom vožnje ovisi o vozačevim sen-zornim sposobnostima, prije svega organa vida. To su oštrina vida,širina vidnog polja, razlikovanje boja, prilagodba na svjetlost i tamu i dubinsko uočavanje.
Oštrina vida podrazumijeva uočavanje malih razlika u obliku i veličini elemenata koji određuju prometnu situaciju. Vozač koji ima slabiju oštrinu vida kasnije uočava prometnu situaciju u odnosu navozača s normalnom oštrinom vida, zbog čega mu ostaje manje vremena za reagiranje.
Širina vidnog polja
Širina vidnog polja vozača predstavlja prostor koji on gleda bezpomicanja očiju. Ovisi o brzini vožnje. Što je brzina vožnje veća, širinavidnog polja se sužava jer vozačsvoju pozornost usmjerava na većuudaljenost ispred vozila. U stanju mirovanja vozila, širina vidnog polja iznosi oko 140 stupnjeva. Pribrzini od 40 km na sat širina vidnogpolja iznosi približno 100 stupnjeva, pri brzini od 100 km na sat približno 40 stupnjeva, a pri brzini od1 30 km na sat približno 30 stupnjeva
Širina vidnog polja osobito se smanjuje kada je vozač pod utjecajemalkohola, opojnih droga, lijekova ali i emocionalno nestabilan.
Razlikovanje boja je značajno za uočavanje prometnih znakova i semafora, odnosno prometnih svjetala. Kod pojedinih vozača postoji sljepoća za boje, odnosno nemogućnost razlikovanja boja. Može biti djelomična ili ograničena na crveno i zeleno ili proširena na nekoliko boja. Ti vozači se pri raspoznavanju prometnih svjetala na semaforu ravnaju prema položaju svjetala ili prema razlikama u intenzitetu svjetla.
Prilagodba na svjetlost i tamu iznimno je važna u noćnoj vožnji.Prilagodba na svjetlost (prijelaz iz tamne u svjetliju sredinu) relativnoje kratka. Prilagodba na tamu (prijelaz iz svjetlije u tamniju sredinu ili pri zasljepljivanju) mnogo je dulja.
Prilagodba na svjetlost i tamu
Dubinsko uočavanje podrazumijeva procjenu udaljenosti i uočavanje određenih prostornih odnosa u konkretnoj prometnoj situaciji.Od predmeta različite veličine, veći se uočava kao bliži. Jasniji predmet s više detalja uočava se kao bliži. Predemet koji prekriva drugi, uočava se kao bliži, a prekriveni predmet se doživljava kao udaljeniji. Sto se crte više međusobno približuju, izgledaju udaljenije. U pravilu se doživljava da se bliži predmeti kreću brže od udaljenijih.
Dubinsko uočavanje i optičke varke
Radi pravodobnog uočavanja i prepoznavanja opasnosti na cestitreba uvijek voziti s predviđanjem moguće opasnosti i u skladu s timpoduzimati mjere prije nailaska na samu opasnost kako bi se izbjeglanagla i iznenadna kočenja.
Percepcija prometnih znakova
Percepcija podrazumijeva složeni psihički proces doživljavanja predmeta i pojava u cjelini. Podaci koji se svim osjetilima (vid, sluh, dodir, okus, miris) primaju iz okružja, predstavljaju jedinstven doživljaj. Na percepciju utječu karakteristika podražaja (intenzitet, kontrast, grupiranje) i psihofizičko stanje organizma (alkohol, umor, bolest, glad, žeđ i dr.) te psihološko stanje vozača (motivacija, emocije, iskustvo, interes, očekivanje, stavovi i kultura).
Tijekom vožnje, za sigurnost je najhitnija točna i pravodobna percepcija prometnih znakova i brzine vožnje. Zato vozač za vrijeme vožnje mora stalno pratiti prometne uvjete na cesti kojom vozi, pratiti prometne znakove i kretanje ostalih sudionika.
Prometni znakovi i simboli prometnih znakova sadrže velike količine informacija. Zato njihovo pravodobno uočavanje, identifikacija i razumijevanje njihovog značenja ima posebnu važnost za sigurno odvijanje prometa. Vozač, sukladno prosječnim sposobnostima i uvjetima vožnje, može istodobno tijekom vožnje opaziti dva prometna znaka. Najprije uočava (prepoznaje) oblik, zatim boju i nakon toga simbol na prometnom znaku.
Da bi vozač postupio prema prometnom znaku, mora ga pravodobno uočiti, prepoznati i razumjeti, te donijeti odluku kako će ispravno postupiti. Kvaliteta percepcije prometnog znaka ovisi:
Procjena brzine
Osjećaj da vozi manjom brzinom vozač ima na ravnim dionicamaširokih cesta jer su bočne smetnje vrlo daleko. Na uskim cestama, planinskim ili na cestama s gustim prometom, zbog bočnih smetnji vozačima osjećaj veće brzine vožnje. Brzinu vožnje svog vozila vozačprocjenjuje pomoću brzinomjera u vozilu, te na temelju vizualnih i slušnih informacija. Vozači rjeđe procjenjuju brzinu vožnje svog vozila putembrzinomjera, ačešće na temelju iskustvaštočesto dovodi do pogrešaka.Do pogrešne procjene brzine najčešće dovodi prilagodba na određenubrzinu.Što dulje vozi određenom brzinom, to je prilagodba dulja, pačesto vozač procjenjuje brzinu svog vozila manjom nego što onastavrno jest. Ta pojava je poznata kao iluzija brzine. To može biti vrloopasno pri isključivanju s autoceste ili brze ceste u naselje.
Osim kontrole brzine svoga vozila, vozač mora voditi računa o brzini kretanja drugih vozila pri pretjecanju, mimoilaženju, uključivanju u promet, isključivanju iz prometa, pri vožnji u koloni i dr.
Predviđanje opasnosti
Pri vožnji s predviđanjem pogled iz vozila treba uvijek biti usmjerenispred vozila na udaljenost koja se može prijeći vremenski za pet do deset sekundi ovisno o brzini vožnje i preglednosti ceste. Na toj udaljenosti treba redovito pogledom pretraživati i tražiti potencijalne opasnosti. Opreznom vožnjom i predviđanjem pravodobno se uočavaju i prepoznaju opasne situacije i potencijalno opasna mjesta nacesti.
Kako biizbjegao opasnost i rizik, vozač mora opažati cjelokupnu situaciju i koncentrirati se na ono što je bitno, predviđati tuđe postupke, pravilno reagirati na smetnje u vožnji i biti svjestan mogućih posljedica.
Pozornost treba biti usmjerena uvijek na ono što je bitno za sigurnu vožnju. Pravilno predviđanje mogućih situacija i reagiranje drugih sudionika te poduzimanje određenih mjera povećava sigurnost i smanjuje rizik od nastanka prometne nesreće.
Zato u vožnji vozač mora predviđati što se sve može dogoditi, očekivati da će se to dogoditi i pripremiti se za pravilno reagiranje, a položajem vozila mora osigurati prostor za izbjegavanje mjesta potencijalne opasnosti.
Gledanje, zrcala i mrtvi kut
Prometna situacija ispred i oko vozila događa se u vidnom polju vozača. Vidno polje vozača iz vozila ograničeno je konstrukcijskim osobinama i veličinom ostakljenih površina vozila.
:ija osjetilom vida. Sposoban čitih izvora uočiti sedam do sno jedan do dva elementa.Vozač prima oko 90% različitih informac je u procesu prijama informacija iz razli' osam elemenata iz okolnog svijeta, a ja; U brzoj vožnji, kada je vidno polje suženo zbog brzine vožnje, vozač jasno vidi najčešće samo dva elementa.
Za uspješno i sigurno gledanje iz vozila, temeljni preduvjet je pravilna ergonomska prilagodba sjedala, pravilan položaj tijela vozača tijekom upravljanja, pravilna prilagodba vozačkih zrcala, čisto vjetrobransko staklo i druga stakla, ispravan uređaj za pranje stakla, ispravni brisači i svjetla na vozilu.
Osim pozornoga gledanja ispred vozila, vozačmora i provjeravatištose događa oko i iza njegovog vozila. Provjera uvjeta obavlja se pomoću:
Povezane lekcije
Za detaljnije teme nastavi s lekcijama koje pripadaju ovoj nastavnoj cjelini.
Završio/la si s učenjem?
Provjeri razumijevanje na pitanjima iz nastavne cjeline Uočavanje prometnih uvjeta i situacije.
Uči → vježbaj → provjeri znanje
Vrati se na gradivo, vježbaj po cjelinama i na kraju riješi cijeli PPSP ispitni test.