Vožnja u posebnim uvjetima
Nauči prilagoditi brzinu, razmak i način upravljanja kiši, magli, snijegu, poledici, noći i drugim uvjetima koji smanjuju vidljivost ili prianjanje.
Što trebaš naučiti
U ovoj cjelini prolaziš ključne pojmove, opasnosti i postupke redoslijedom kojim ih treba povezati za sigurno sudjelovanje u prometu i pripremu za PPSP ispit.
Prepoznavanje posebnih uvjeta i opasnosti
Pod vožnjom u posebnim uvjetima razumijeva se u prvom redu vožnja u uvjetima različite vidljivosti i vožnja u različitim vremenskim uvjetima, u pravilu nepovoljnim, i kada postoje brojne opasnosti, kao što su:
Pravodobno prepoznavanje takvih uvjeta omogućuje izbjegavanjeopasnosti. Prepoznavanje opasnog ponašanja nekog vozača ili opasne situacije omogućuje vozaču pravodobno i sigurno reagiranje,sprječavanje i izbjegavanje opasnosti. Dakle, opasnost je potrebnoprepoznati, spriječiti i izbjeći.
Prometne nesreće sečesto događaju i kada su nepovoljni vremenskiuvjeti. Vožnja u takvim uvjetima je opasna, ali posebnu opasnostpredstavlja i vožnja u promjenjljivim vremenskim uvjetima (vožnja po lijepom vremenu i suhom kolniku i iznenadni nailazak na mokari sklizak kolnik). U takvim uvjetima pojedini vozači ne očekuju opasne situacije i nisu ih u stanju pravodobno uočiti.
Vožnja po magli
Tijekom vožnje po magli prijete mnoge iznenadne opasnosti jer je vidljivost bitno smanjena. Vožnja u takvim uvjetima zahtijeva dodatnu pozornost jer je preglednost ispred i oko vozila bitno smanjena. Uočavanje vozila ispred, vozila koje dolazi u susret ili pješaka bitno je otežano i u pravilu se događa u zadnji trenutak. Teže se procjenjuje razmak između vozila u nizu kao i bočni razmak prilikom mimoilaženja s vozilima iz suprotnog smjera. Vozač vozila tijekom vožnje može donositi pogrešne odluke i pogrešno procjenjivati i reagirati, a znatno se umanjuje i njegova sposobnost reagiranja. Kako bi vožnja po magli bila sigurna, potrebno se tijekom vožnje pravilno ponašati.
Tijekom vožnje po magli vozač vozila mora voziti s upaljenim kratkim svjetlima za osvjetljavanje ceste ili svjetlima za maglu ako postoje ili oba svjetla istodobno, te radi bolje uočljivosti koristiti i stražnje svjetlo za maglu. Stražnja svjetla za maglu treba ugasiti odmahnakon što vozilom iziđe iz magle jer smetaju vozaču vozila iza. Za pravodobno uočavanje vozila ispred ili vozila koje dolazi u susret,potrebno je povećati pozornost. Tijekom vožnje treba predviđati mogućnost dolaska vozila iz suprotnog smjera ili sustizanja vozila ispred, prilagoditi brzinu vožnje i razmak između vozila uvjetima vidljivosti i duljini preglednosti ispred vozila, a u pravilu smanjiti brzinu vožnje, voziti sredinom prometne trake i pratiti središnju uzdužnucrtu i desnu rubnu crtu, kako bi ostalo dovoljno prostora za izbjegavanje u slučaju iznenadne opasnosti.
Treba izbjegavati naglo i iznenadno kočenje jer kolnik može biti mokar te je u tom slučaju prianjanje guma za kolnik slabije. Put kočenja u takvim uvjetima je dulji. Vozači vozila koji dolaze iza neče pravodobno uočiti opasnost i može doči do nalijetanja na vozilo ispred. Posebnu pozornost treba usmjeriti na nepregledne dijelove ceste.
Potrebno je predvidjeti i na cesti očekivati druge sudionike u prometu, a prije svega pješake i bicikliste. Oni se u magli slabije uočavaju. Uvijek valja predvidjeti i zaustavljena vozila na kolniku na kojima nisu upaljena odgovarajuća svjetla, ili nisu osvijetljena.
Vožnja po kiši
Posebnu opasnost za sigurnu vožnju predstavlja prva kiša, odnosno trenutak kada kiša počinje padati. U tom slučaju treba povećati pozornost, izbjegavati naglo i iznenadno kočenje i okretanje upravljača. Obvezno treba smanjiti brzinu vožnje i povećati razmak od vozila ispred, a posebno prije zavoja, jer postoji velika opasnost od zanošenja i slijetanja s ceste. A to je naročito opasno za vožnje po nizbrdici. Zašto?
Na kolniku ima prašine, sitnog pijeska, ulja i raznih nečistoća i ostataka guma. Kada pada kiša, stvara se smjesa koja kolnik čini vrlo skliskim. U tim uvjetima smanjeno je prianjanje guma za kolnik.
Vožnja po kiši donosi niz opasnosti zbog smanjenje vidljivosti i stanja kolnika. Kapi kiše ometaju i smanjuju vidljivost iz vozila što otežava uočavanje iz vozila, a i uočavanje od drugih vozača. Vidljivost smanjuje prljava voda koja pršti s kolnika iza vozila. Brisači često ne mogu brzo uklanjati obilnu kišu s vjetrobrana.
Za vrijeme kiše na kolniku se stvara sloj vode koji smanjuje dodirnu površinu između kolnika i guma. Potrebno je prilagoditi brzinu vožnje takvim uvjetima, jer pri većim brzinama gume neće biti u stanju istiskivati vodu.
Vodeni klin – aquaplaning
Tijekom vožnje po kiši, ako gume zbog velike brzine vožnje i malog profila nemaju sposobnost istiskivanja vode, dolazi do stvaranja vodenoga klina. U tim uvjetima pod kotačem se stvara sloj vode, odnos-
no vodeni klin koji pri većim brzinama podiže kotač. Gubi se dodir s kolnikom i tada kotač "skija" po vodi. Gume nisu više sposobne prenijeti na kolnik vučnu silu, silu kočenja i bočne sile. Pri brzoj vožnji gube se primarne sposobnosti gume da koči ili vodi vozilo u željenom pravcu. U slučaju kočenja, prednji kotači blokiraju i skližu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uvjetima se vozilom ne može upravljati. Posebno treba paziti ako su na kolniku uzdužna ulegnuća od kotača, odnosno kolotrazi jer mnogo prije dolazi do "skijanja" na vodi. "Skijanje" kotača ovisi:
o profilu (dubini profila) guma (ako gume imaju manji profil od četiri mm, dolazi do gubljenja kontakta s podlogom već pri brzini 70 do 80 km/h.
Prema tome, opasnost od vodenoga klina je veća ako je veća brzina vožnje, ako je više vode na kolniku i ako su gume istrošene.
Jak bočni vjetar
Jak bočni vjetar može vozilo skrenuti sa smjera vožnje, posebno ako je u pitanju osobni automobil koji vuče prikolicu za stanovanje, motocikl ili moped. Naročito mogu biti opasni udari vjetra na mostovima ili vijaduktima (udari vjetra brzinom preko 80 km/h), ili na otvorenim dionicama kada se pretječe drugo vozilo, a posebno teretni automobil koji vuče priključno vozilo. Iznenadni udar bočnog vjetra može dovesti do gubljenja kontrole nad vozilom ili čak prevrtanja vozila.
Ako puše jak bočni vjetar, treba odmah smanjiti brzinu vožnje i čvrsto držati upravljač. Prema potrebi, na prikladnom mjestu treba zaustaviti vozilo. Treba poštivati prometne znakove koji upozoravaju na bočni vjetar, a posebno povećati oprez i očekivati iznenadni
Vožnja noću i zasljepljivanje
Vožnja noću podrazumijeva vožnju od prvog sumraka do potpunog svanuća. Vozačeve sposobnosti da jasno vidi i na vrijeme prepozna opasnost noću su smanjene. Vožnja noću zahtijeva od vozača dosta umijeća i prilagođavanje na otežane uvjete uočavanja.
Naprezanje pri vožnji noću znatno je veće i vozač se brže umara. Oči vozača su izložene pojačanom naporu. Često je izložen zasljepljivahu od svjetala vozila iz suprotnog smjera ili od vozila iza. Pri vožnji noću ograničena je vidljivost ispred vozila, duljinom svjetlosnog snopa kratkih ili dugih svjetala. Uvijek se u tim uvjetima mora računati s mimoilaženjem ili nailaskom na pješake ili bicikliste koji se slabo uočavaju, zaustavljenim vozilima koja nisu osvijetljena, traktorima i zaprežnim vozilima.
Tijekom vožnje kroz naselje treba uzeti u obzir da na pojedinim mjestima ulično osvjetljenje može biti nedostatno za brzo uočavanje i prepoznavanje opasnosti, mogućnost ostavljenih vozila na kolniku koja nisu osvijetljena, te očekivati neosvijetljene bicikliste, pješake ili domaće životinje.
Tijekom vožnje noću vozač otežano a ponekad i pogrešno procjenjuje brzinu i razmak. Razmak do vozila koja nailaze iz suprotnog smjera doživljava kao mnogo dalji, nego što je stvarni. To može uzrokovati da vozač donosi pogrešne procjene prilikom pretjecanja, obilaženja ili mimoilaženja. Također je potrebno računati s time da vozač vozila iz suprotnog smjera možda ima poteškoća sa sposobnošću vida, odnosno gledanjem.
Sklizak kolnik i zanošenje
U zimskim uvjetima slabije je prianjanje guma za kolnik. Površina kolnika je, u pravilu, vrlo skliska. Put kočenja se produljuje. Na cesti se nalaze dionice koje su različito skliske. Ako je sredina kolnika očiščena a na rubu kolnika ima snijega ili je poledica, kotači se pri kočenju različito ponašaju. Zbog brze vožnje, naglog okretanja upravljača, naglog puštanja papučice spojke ili naglog i intenzivnog kočenja lako dolazi do zanošenja vozila.
Kada prestanu prianjati gume za kolnik, dolazi do zanošenja vozila. Kako če se vozilo tada ponašati, ovisi o tome koji su kotači pogonski.
Vozilo s pogonom na prednje kotače okretat če prednje kotače u prazno ako je dodavanje gasa veče nego što dopušta prianjanje, odnosno trenje. Posljedica toga može biti da pri okretanju upravljača vozilo gubi sposobnost upravljanja i nastavlja ravno naprijed.
Vozilo s pogonom na stražnje kotače gubi prianjanje s podlogom, što može uzrokovati jedno ili više zanošenja u smjeru vožnje.
Vožnja po snijegu
Pod zimskom opremom motornih i priključnih vozila razumijevaju se zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila 4 mm i s lancima za snijeg na pogonskim kotačima.
Za vožnje po snijegu vozač mora biti svjestan uvjeta vožnje i mogućih opasnosti koje mogu nastati u takvim uvjetima, a ponašati se poštujući slijedeće:
-mekano postupati s papučicom akceleratora, mekano kočiti, mijenjati stupnjeve prijenosa i oprezno popuštati papučicu spojke
-ne voziti po rubu kolnika ako nije očišćen, osim u nepreglednim zavojima, prijevojima, na nepreglednim mjestima, pri pretjecanju ili mimoilaženju
Vožnja po poledici
Poledica nastupa iznenada, bez prethodnih upozorenja. Vozač u takvim uvjetima treba predvidjeti i očekivati gdje se može stvoriti poledica. Najprije se može očekivati:
Posebnu pozornost treba usmjeriti na vožnju mjestima na kojima se očekuje poledica. Prvi znak vožnje po poledici predstavlja lagano okretanje upravljača. U takvim uvjetima treba se ponašati poštujući sljedeće:
Za vožnju po poledici uputno je pripremiti se pravodobno, imati potrebnu opremu, a osobito dobre zimske gume i voziti sigurno. Dobar vozač može svladati zanošenje, a siguran vozač nikada ne vozi tako da mu se vozilo zanese.
Nadležna državna tijela mogu, na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku, propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila, ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprječavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog odvijanja prometa, odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito gust ili otežan.
Povezane lekcije
Za detaljnije teme nastavi s lekcijama koje pripadaju ovoj nastavnoj cjelini.
Završio/la si s učenjem?
Provjeri razumijevanje na pitanjima iz nastavne cjeline Vožnja u posebnim uvjetima.
Uči → vježbaj → provjeri znanje
Vrati se na gradivo, vježbaj po cjelinama i na kraju riješi cijeli PPSP ispitni test.