Vozilo u funkciji sigurnosti prometa
Nauči koje značajke i uređaji vozila izravno utječu na sigurnost: gume, kočnice, svjetla, vidljivost, oprema, teret i osnovna priprema vozila prije polaska.
Što trebaš naučiti
U ovoj cjelini prolaziš ključne pojmove, opasnosti i postupke redoslijedom kojim ih treba povezati za sigurno sudjelovanje u prometu i pripremu za PPSP ispit.
Tehnička ispravnost i sigurnosni sustavi
Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetimaglede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja izaštite okoliša te imati ispravne propisane uređaje i opremu.Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako suregistrirana, ako imaju važeće dokumente i ako su tehnički ispravna.
Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu dozvolu. Prometna dozvola i knjižica vozila ne smiju se ostavljati u vozilu bez nadzora vozača.
Uređaji važni za sigurnost
Za sigurno upravljanje vozilom vozač mora steći određena znanja i vještine kako bi bio u stanju pravilno rukovati svim uređajima, te mora poznavati funkcioniranje uređaja koji su bitni s gledišta sigurnosti prometa. U te uređaje pripadaju: motor s uređajima, prijenosnimehanizam, uređaj za upravljanje, uređaj za zaustavljanje (kočnisustav), kotači s gumama, uređaji za osvjetljenje ceste i za davanjesvjetlosnih znakova, uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost, kontrolni uređaji i ostali uređaji. Osim toga, potrebno je poznavanje kontrolnih uređaja, radi određenih kontrola te prepoznavanje određenih neispravnosti koje mogu nastati tijekom vožnje. Redovito održavanje i servisiranje vozila obveza je koja se mora provoditi prema propisanim uputama proizvođača.
Motor ima zadaću proizvesti potrebnu energiju, odnosno vučnu siluna pogonskim kotačima za pokretanje vozila. Prema vrsti goriva razlikuju se Ottovi i dizelski motori (benzinski i dizelski). Ottov motor je opremljen crpkom za dovod benzina, rasplinjačem i električnim paljenjem. Dizelski motor opremljen je s crpkom za dizelsko gorivo i brizgaljkama. I Ottovi i dizelski motori u vozila se ugrađuju kaočetverotaktni motori (usisni takt, takt za tlačenje, za izgaranje i ispušni takt).
Ima zadaću smanjiti trošenje između pokretnih dijelova motora i odvod topline. Podmazivanje se odvija kruženjem ulja za podmazivanje pod tlakom. Ako se motor ne podmazuje, na instru-mentnoj ploči se pali crvena kontrolna žaruljica. Stati i prekontrolirati razinu ulja.
Osigurava i održava propisanu radnu temperaturu motora. Hlađenje motora može biti tekućinom ili zrakom. Kod hlađenja tekućinom zimi, pri niskim temperaturama (ispod nule), obvezna je uporaba antifriza u sustavu za hlađenje.
Vidljivost: stakla, brisači, perači i zrcala
Vjetrobran je staklo na čelnoj strani motornog vozila. Vjetrobran i bočna stakla u ravnini vozača ne smiju se ni na kakav način dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojanjem stakala).
U svakom trenutku na vozilu moraju biti sva stakla čista s vanjske i unutarnje strane. Nečistoće na staklu bitno smanjuju vidljivost iz vozila i ograničuju vidno polje samo na površinu koju čiste brisači vjetrobrana.
Brisači vjetrobrana na motornom vozilu nužno moraju biti ispravni, te omogućivati brisanje vjetrobrana u svim vremenskim uvjetima i osigurati prijeko potrebnu vidljivost vozaču iz vozila.
Vozila koja imaju ugrađene brisače vjetrobrana moraju imati i perače vjetrobrana. Perači vjetrobrana obavit će svoju funkciju ako ima vode u spremniku perača vjetrobrana. U zimskim uvjetima u spremnik treba nalijevati tekućinu protiv zamrzavanja.
Kontrolni uređaji i instrumentna ploča
Tijekom vožnje vozačprima određene informacije o stanju vozila pomoću kontrolnih uređajasmještenih na instrumentnoj ploči i brzinomjeru vozila. Svaka promjena na instrumentnoj ploči daje informaciju o stanju vozila. Dobro poznavanje simbola pojedinih uređaja na instrumentnoj
U vozilu se na instrumentnoj ploči nalaze kontrolni uređaji i uređaji za davanje znakova. Ti uređaji daju vozaču informacije i upozorenja kako bi on, tijekom vožnje, imao stalan nadzor nad stanjem vozila i pojedinih uređaja.
kontrolnežaruljice za punjenje akumulatora, za tlak ulja, za temperaturu motora, za ručnu kočnicu i mjeračkoličine goriva i drugi.
Svjetla za osvjetljavanje ceste
Na motornim vozilima moraju biti ugrađena i izvedena dva ili četiri glavna svjetla, od toga dva za kratka svjetla. Kada su uključena, na instrumentnoj ploči je upaljen zeleni simbol. Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje, a iznimno može biti žute boje. U glavna svjetla mogu biti ugrađena prednja pozicijska svjetla. Dok su uključena duga svjetla za osvjetljavanje ceste, na instrumentnoj ploči u vozilu upali se kontrolna zaruljica plave boje. Svjetlosni snop kratkog svjetla mora osvijetliti najmanje 40 m, a najviše 80 m ceste, a svjetlosni snop dugog svjetla - najmanje 100 m ceste ispred vozila noču, pri normalnoj vidljivosti i to pri podjednakoj opterećenosti motornog vozila na vodoravnoj površini.
Na osobnom automobilu moraju biti ugrađena i izvedena dva svjetla za maglu, a na motociklima jedno. Daju svjetlost bijele ili žute boje. Duljina svjetlosnog snopa svjetala za maglu iznosi najviše 35 m, a moraju se uključivati posebnom sklopkom. Koriste se samo tijekom vožnje po magli, a da su uključena, obavješćuje žuta kontrolna zaruljica.
Na osobnom automobilu moraju biti ugrađena i izvedena dva prednja pozicijska svjetla i davati svjetlost bijele boje. Prednja pozicijska svjetla mogu biti ugrađena u glavna svjetla i moraju se paliti kada se upale svjetla na vozilu.
Na osobnom automobilu moraju biti ugrađena i izvedena dva stražnja pozicijska svjetla i davati svjetlost crvene boje. Stražnja pozicijska svjetla moraju se paliti kada se upale svjetla na vozilu.
Svjetlosno-signalni uređaji
Na osobnom automobilu moraju biti ugrađena najmanje dva stop-svjetla na stražnjoj strani vozila, a na motornom vozilu s dva kotača najmanje jedno stop-svjetlo na stražnjoj strani vozila tako da daju svjetlost crvene boje. Uključuju se pri uporabi radne - nožne kočnice vozila. Svrha im je obavijestiti vozača koji vozi iza vozila na smanjenje brzine. Ispravnost i rad stop-svjetala izuzetno su važni za sigurnost vožnje.
U prometu na cesti sve više se susreću vozila koja imaju treće stop-svjetlo (unutar vozila, u spojleru, iznad stražnjeg vjetrobranskog stakla). To svjetlo pomaže ranijem uočavanju kočenja vozila koja se kreću u koloni.
Pokazivači smjera daju obavijest drugim sudionicima u prometu da će vozilo promijeniti smjer vožnje. Svjetlost pokazivača smjera žute je boje.
Uključivanje pokazivača smjera mora biti neovisno o uključivanju bilo kojeg drugog svjetla na vozilu, a pokazivači smjera postavljeni na istoj strani vozila moraju se uključivati i isključivati istom komandom. Kontrola funkcioniranja pokazivača smjera mora biti osigurana kontrolnom žaruljicom (zelene boje) i zvučnim znakom.
Sigurnosni pojasevi i nasloni za glavu
Sigurnosni pojasevi, kao dio obvezne opreme u vozilu, smanjuju kobne posljedice sudara i ozbiljnost ozljeda. Pravilno pričvršćen pojas čini vozača ili osobu sastavnim dijelom vozila i time umanjuje opasnost od kretanja tijela unutar vozila ili izlijetanja iz vozila u trenutku sudara, kada tijelo zbog trenutačnog zaustavljanja vozila nastavlja kretanje brzinom kojom se kretalo vozilo.
Korištenjem sigurnosnog pojasa spriječava se pri sudaru udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnim košem u upravljač. Sigurnosni pojasevi mogu zaštititi putnika pri čelnom sudaru pri brzini od 80 km/h, a inače do ozljeda sa smrtonosnim posljedicama može doči več pri brzini 20 km/h.
Dječja sjedala koja se postavljaju u osobni automobil i kombinirani automobil moraju biti u skladu sa smjernicom ECE i moraju biti postavljena na stražnje sjedalo na način kako to preporuča proizvođač.
Svrha naslona za glavu je smanjiti rizik od ozljeda glave i vrata pri naletu drugog vozila (udar otraga). Sprječava trzaj glave unatrag i ozljede ili lom vratnoga kra-Iješka.
Kočni sustav i ABS
Radna kočnica mora biti izvedena tako da omoguči vozaču zaustavljanje vozila na siguran, brz i učinkovit način, bez obzira na brzinu kretanja vozila, opterečenje vozila i nagib ceste. Ta kočnica treba omogučiti podešavanje jakosti kočenja s vozačkog mjesta, a da pritome vozač ne ispušta upravljač iz ruku, te treba podjednako djelovati na kotače koji se nalaze na istoj osovini.
Osobni automobili na prednjim kotačima imaju disk-kočnice, a na stražnjim bubanj-kočnice. Novija vozila imaju disk-kočnice na svim kotačima. Kočnice na kotačima su preko visokotlačnih cijevi povezane s papučicom nožne kočnice. Novija vozila imaju i servosustav,odnosno pojačivač koji služi za pojačavanje vozačeve sile kočenja. Funkcionira sam kada motor radi.
Radi sigurnosti, u sve veći broj vozila ugrađuje se sustav protiv blokiranja kotača za vrijeme kočenja - antiblokirajuči sustav (ABS). ABS sprječava blokiranje kotača pri naglom kočenju. S kotačima koji se okreću, koji još nisu blokirali pri naglom kočenju osigurava se upravljivost vozila. Prije nego što kotač zablokira, elektronski senzori ABS sustava reagiraju. Ako je ABS sustav neispravan ili je izvan funkcije, na instrumentnoj ploči će se upaliti kontrolna žuta ili crvena žaruljica.
Pomoćna kočnica mora omogućavati vozaču zaustaviti vozilo na odgovarajućoj udaljenosti od neke zapreke ako otkaže radna kočnica. Pomoćna kočnica mora biti postavljena tako da je vozač može lako i brzo upotrijebiti s vozačkog mjesta, pri čemu mu jedna ruka mora biti slobodna radi upravljanja vozilom.
Gume, prianjanje i tlak
Gume na vozilima moraju odgovarati dimenzijama što ih je propisao proizvođač, ovisno o najvećoj dopuštenoj brzini kretanja vozila i najvećem dopuštenom opterećenju osovina na kojima su gume postavljene. Gume su dijelovi kotača preko kojih se na cestu prenose sile pri vožnji i kočenju. Osim toga, gume primaju i ublažavaju udare koji nastaju zbogneravnina na cesti. Dobro prianjanje i odvodnja vode ispod guma osiguravaju udobnost i sigurnost vožnje.
Gume na istoj osovini vozila moraju biti jednake po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske, ljetne), konstrukciji (radijalne) i marki/tipu (proizvođaču). Na naplatkurezervnoga kotača ne mora se nalaziti guma iste vrste i konstrukcije kao na vozilu.
Dubina utora guma po gaznojpovršini mora biti viša od tvornički dopuštene dubine označene TVVI oznakama, odnosno akoone ne postoje, najmanja dopuštena dubina je 1,6 mm.
propisanvećiTlak u gumama mora biti prema propisanim uputama proizvođača vozila (najčešće su zabilježene na poklopcu spremnika goriva). Treba ga redovito kontrolirati, a posebno prije putovanja na dulje relacije. Ako je tlak u gumama manjiodpropisanog, povećava se potrošnja goriva, slabije je prianjanje, put kočenja se produljuje, gume se brže troše, brže se zagrijavaju što može izazvati pucanja gume. Osim toga, otežano je upravljanje i u zavojima može doći do zanošenja vozila.
Povezane lekcije
Za detaljnije teme nastavi s lekcijama koje pripadaju ovoj nastavnoj cjelini.
Završio/la si s učenjem?
Provjeri razumijevanje na pitanjima iz nastavne cjeline Vozilo u funkciji sigurnosti prometa.
Uči → vježbaj → provjeri znanje
Vrati se na gradivo, vježbaj po cjelinama i na kraju riješi cijeli PPSP ispitni test.