Kazneni zakon 2013.godine
HRVATSKI SABOR
2498
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU KAZNENOG ZAKONA
Proglašavam Kazneni zakon, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21.
listopada 2011. godine.
Klasa: 011-01/11-01/186
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 26. listopada 2011.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.
KAZNENI ZAKON
OPĆI DIO
GLAVA PRVA (I.)
TEMELJNE ODREDBE
Temelj i ograničenje kaznenopravne prisile
Članak 1.
Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima
se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i
društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i
međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez
kaznenopravne prisile.
Načelo zakonitosti
Članak 2.
Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo
utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može
izreći kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila određena zakonom.
Načelo primjene blažeg zakona i vremensko važenje kaznenog zakonodavstva
Članak 3.
(1) Prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je
kazneno djelo počinjeno.
(2) Ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne
presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se zakon koji je najblaži
za počinitelja.
(3) Ako se u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka izmijeni naziv ili opis
kaznenog djela, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično
stanje podvede pod biće odgovarajućeg kaznenog djela iz novog zakona pa ako
utvrdi da postoji, primijenit će zakon koji je blaži za počinitelja. Nema
kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.
(4) Izmijeni li se zakon za vrijeme počinjenja kaznenog djela, primijenit će se
zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovršenja radnje.
(5) Zakon koji je na snazi samo za određeno vrijeme primijenit će se na kaznena
djela počinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka važenja ako zakonom nije
drukčije propisano.
Načelo krivnje
Članak 4.
Nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo.
Načelo oduzimanja imovinske koristi
Članak 5.
Nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom.
GLAVA DRUGA (II.)
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
Primjena Općeg dijela Kaznenog zakona
Članak 6.
Odredbe Općeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela propisana ovim
Zakonom i drugim zakonima.
Primjena kaznenog zakonodavstva prema mladim osobama
Članak 7.
(1) Kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme
počinjenja djela nije navršilo četrnaest godina.
(2) Prema osobi koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršila četrnaest
godina, a nije još navršila dvadeset i jednu godinu primjenjuje se ovaj Zakon
ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Vrijeme počinjenja kaznenog djela
Članak 8.
(1) Kazneno djelo je počinjeno u vrijeme kad je počinitelj poduzeo radnju ili je
bio dužan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz
zakonskog opisa kaznenog djela.
(2) Sastoji li se počiniteljeva djelatnost iz više vremenski odvojenih radnji,
djelo je počinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih
radnja traje, danom prestanka radnje.
Mjesto počinjenja kaznenog djela
Članak 9.
(1) Kazneno djelo počinjeno je u mjestu gdje je počinitelj radio ili bio dužan
raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomično nastupila posljedica iz
zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti.
(2) U slučajevima sudioništva kazneno je djelo počinjeno u mjestu određenom u
stavku 1. ovoga članka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio
dužan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz zakonskog opisa
kaznenog djela trebala nastupiti.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena na području Republike
Hrvatske
Članak 10.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko počini
kazneno djelo na njezinu području.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena na brodu ili
zrakoplovu Republike Hrvatske
Članak 11.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se i na svakoga tko počini
kazneno djelo na domaćem brodu ili zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili
zrakoplov nalazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena na
području Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu
Članak 12.
(1) Kad je u slučaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema
odredbama članka 10. i članka 11. ovoga Zakona kazneni postupak pravomoćno
dovršen u stranoj državi, kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pokrenut će se
po odobrenju glavnog državnog odvjetnika.
(2) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske
prema odredbama članka 10. i članka 11. ovoga Zakona neće se pokrenuti protiv
počinitelja kaznenog djela koje je, osim na području Republike Hrvatske,
počinjeno i na području države ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz
Schengena u kojoj je za to djelo kazneni postupak pravomoćno dovršen.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena izvan Republike
Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa
Članak 13.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan
njezina područja počini:
1. kazneno djelo protiv Republike Hrvatske iz Glave XXXII. ovoga Zakona,
2. kazneno djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova za
vrijednost Republike Hrvatske iz članka 274., članka 275. i članka 276. ovoga
Zakona,
3. kazneno djelo protiv hrvatskog državnog dužnosnika ili službenika u vezi s
njegovom službom,
4. kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz članka 305. ovoga Zakona, ako je lažni
iskaz dan u postupku pred hrvatskim nadležnim tijelima,
5. kaznena djela protiv biračkog prava iz Glave XXXI. ovoga Zakona,
6. kazneno djelo iz članka 193., članka 194., članka 196., članka 197. i članka
198. ovoga Zakona kad je počinjeno u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu,
epikontinentalnom pojasu ili na otvorenom moru.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan područja Republike
Hrvatske počine njezini državljani
Članak 14.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema hrvatskom
državljaninu i osobi koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, koja izvan
područja Republike Hrvatske počini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja
su obuhvaćena odredbama iz članka 13. i članka 16. ovoga Zakona, ako je to
kazneno djelo kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kad počinitelj stekne
hrvatsko državljanstvo nakon počinjenja kaznenog djela.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka kod kaznenih djela iz članka
115. stavka 3. i 4., članka 116., članka 153., članka 154., članka 158., članka
161., članka 162., članka 163., članka 164., članka 166. i članka 169. ovoga
Zakona te drugih kaznenih djela kod kojih je to predviđeno međunarodnim ugovorom
kojeg je Republika Hrvatska stranka, kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske
primijenit će se i kad kazneno djelo nije kažnjivo prema zakonu države u kojoj
je počinjeno.
(4) Kad hrvatski državljani sudjeluju u mirovnim operacijama ili drugim
međunarodnim aktivnostima izvan područja Republike Hrvatske i u takvim
operacijama ili aktivnostima počine kazneno djelo, primjena zakonodavstva
Republike Hrvatske ravnat će se prema odredbama ovog Zakona, ako međunarodnim
ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka nije predviđeno drugačije.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena protiv državljanina
Republike Hrvatske izvan njezina područja
Članak 15.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji
izvan područja Republike Hrvatske prema državljaninu Republike Hrvatske, osobi
koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili pravnoj osobi registriranoj u
Republici Hrvatskoj počini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaćeno odredbom
iz članka 13. i članka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kažnjivo i
prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud ne može izreći težu kaznu od one
koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo počinjeno.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom počinjena izvan područja Republike Hrvatske
Članak 16.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan
njezina područja počini kazneno djelo iz članka 88., članka 90., članka 91.,
članka 97., članka 104., članka 105. i članka 106. ovoga Zakona, kao i kazneno
djelo koje je Republika Hrvatska prema međunarodnom ugovoru obvezna kažnjavati i
kada je počinjeno izvan područja Republike Hrvatske.
Primjena kaznenog zakonodavstva za ostala kaznena djela počinjena izvan područja
Republike Hrvatske
Članak 17.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji
izvan područja Republike Hrvatske počini kazneno djelo za koje se po hrvatskom
zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a ne radi
se o slučajevima iz članka 13. do 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo
kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno i ako je izručenje
počinitelja zakonom ili međunarodnim ugovorom dopušteno, ali do njega nije
došlo.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud ne može izreći težu kaznu od one
koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo počinjeno.
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena izvan
područja Republike Hrvatske
Članak 18.
(1) Kad je u slučaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema
odredbama članka 13. ovoga Zakona kazneni postupak pravomoćno dovršen u stranoj
državi, glavni državni odvjetnik može odustati od kaznenog progona.
(2) U slučajevima iz članka 14., članka 15. i članka 17. ovoga Zakona kazneni
postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske neće se
pokrenuti:
1. ako je pravomoćnom presudom izrečena kazna izvršena ili je u postupku
izvršenja ili više ne može biti izvršena prema zakonu države u kojoj je osoba
osuđena,
2. ako je počinitelj u stranoj državi pravomoćnom presudom oslobođen ili mu je
kazna po zakonu države u kojoj je kazneno djelo počinio oproštena,
3. ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po
prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni, ili
je nastupila zastara kaznenog progona.
(3) U slučaju iz članka 16. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog
zakonodavstva Republike Hrvatske može se pokrenuti ako kazneni progon nije
pokrenut pred Međunarodnim kaznenim sudom ili sudom druge države ili ako se ne
može očekivati provođenje pravičnog postupka pred sudom države u kojoj je
kazneno djelo počinjeno, sudom države čiji je počinitelj državljanin ili drugim
sudom koji je nadležan za suđenje. Ako je kazneni postupak proveden u drugoj
državi suprotno međunarodno priznatim standardima pravičnog suđenja kazneni
postupak može se pokrenuti samo uz odobrenje glavnog državnog odvjetnika.
(4) U slučaju iz članka 14., članka 15., članka 16. i članka 17. ovoga Zakona
kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se počinitelj nalazi na području
Republike Hrvatske.
Uračunavanje oduzimanja slobode i izvršenih kaznenopravnih sankcija u stranoj
državi
Članak 19.
U slučajevima primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, vrijeme
provedeno u pritvoru, istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne, kao i svako
drugo oduzimanje slobode u stranoj državi, uračunat će se u kaznu zatvora koju
izrekne domaći sud za isto kazneno djelo. Druge izvršene kaznenopravne sankcije
uračunat će se prema pravičnoj ocjeni suda.
GLAVA TREĆA (III.)
KAZNENO DJELO
Način počinjenja kaznenog djela
Članak 20.
(1) Kazneno djelo može se počiniti činjenjem ili nečinjenjem.
(2) Tko propusti spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela
odgovarat će za nečinjenje ako je pravno obvezan spriječiti nastupanje takve
posljedice i ako je propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog
djela činjenjem.
(3) Počinitelj koji je kazneno djelo počinio nečinjenjem može se blaže kazniti,
osim ako se radi o kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem.
Nužna obrana
Članak 21.
(1) Isključena je protupravnost djela počinjenog u nužnoj obrani.
(2) Nužna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga
odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.
(3) Počinitelj koji prekorači granice nužne obrane može se blaže kazniti.
(4) Nije kriv tko prekorači granice nužne obrane zbog ispričive jake prepasti
prouzročene napadom.
Krajnja nužda
Članak 22.
(1) Isključena je protupravnost djela počinjenog radi toga da se od sebe ili
drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti
ako je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.
(2) Nije kriv tko počini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio
istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti ako
zlo koje je počinjeno nije bilo nerazmjerno teže od zla koje je prijetilo i ako
nije bio dužan izložiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila dužna izložiti se
opasnosti, može se blaže kazniti.
(3) Ako je počinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka 2. ovoga
članka koje isključuju krivnju, kaznit će se prema pravilima o nehaju kad zakon
za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje za nehaj.
Sastojci krivnje
Članak 23.
Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela
bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili
je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji
nijedan ispričavajući razlog.
Neubrojivost
Članak 24.
(1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne može joj se izreći kazna.
(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla
shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog
duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka
ili neke druge teže duševne smetnje.
(3) Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo
postupit će se prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
(4) Neubrojivoj osobi može se izreći sigurnosna mjera zabrane obavljanja
određene dužnosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane
približavanja, udaljenje iz zajedničkog kućanstva i zabrane pristupa Internetu.
Samoskrivljena neubrojivost
Članak 25.
Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na
drugi način svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje
svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se
dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom
namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon
propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.
Bitno smanjena ubrojivost
Članak 26.
Počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz
članka 24. stavka 2. ovoga Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv može se blaže
kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno sukladno
članku 25. ovoga Zakona.
Kažnjivost za postupanje s namjerom i s nehajem
Članak 27.
(1) Kažnjivo je postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo. Postupanje iz
nehaja kažnjivo je samo kad je to zakonom izričito propisano.
(2) Teža kazna koju zakon propisuje za težu posljedicu kaznenog djela može se
izreći kad je počinitelj glede te posljedice postupao barem s nehajem.
Namjera
Članak 28.
(1) Kazneno djelo može se počiniti s izravnom ili neizravnom namjerom.
(2) Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog
djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje.
(3) Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti
obilježja kaznenog djela pa na to pristaje.
Nehaj
Članak 29.
(1) Kazneno djelo može se počiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
(2) Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može ostvariti
obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da
će to moći spriječiti.
(3) Počinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može ostvariti
obilježja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim
osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti.
Zabluda o biću djela
Članak 30.
(1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme počinjenja djela nije bio svjestan nekog
njegovog zakonskog obilježja.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj će se
kazniti za nehaj kad zakon za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje i za nehaj.
Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost
Članak 31.
(1) Neće se kazniti za namjerno počinjenje djela tko je u vrijeme njegova
počinjenja pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo
dozvoljeno.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj će se
kazniti prema pravilima o nehaju kad zakon za počinjeno djelo propisuje
kažnjavanje i za nehaj.
Zabluda o protupravnosti
Članak 32.
(1) Nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja djela nije znao da je njegovo
djelo protupravno, a to nije bio dužan niti je mogao znati.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj se može
blaže kazniti.
Beznačajno djelo
Članak 33.
Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obilježja, ako je stupanj
počiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imalo posljedice ili su posljedice
neznatne i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
Pokušaj
Članak 34.
(1) Tko s namjerom da počini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i
vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela, kaznit će se za
pokušaj ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža
kazna ili zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.
(2) Počinitelj pokušaja kaznenog djela može se blaže kazniti.
(3) Počinitelj koji je iz grube nerazumnosti pokušao počinjenje kaznenog djela
neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu može se osloboditi kazne.
Dobrovoljni odustanak
Članak 35.
(1) Počinitelj koji je dobrovoljno prekinuo započeto počinjenje kaznenog djela,
iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju mogao dovršiti ili je
nakon dovršetka radnje spriječio nastupanje posljedice, može se osloboditi
kazne.
(2) Počinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi spriječila počinjenje
kaznenog djela, a ono je ostalo nedovršeno iz razloga neovisnog od njegove
radnje, može se osloboditi kazne.
(3) Supočinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno spriječio počinjenje kaznenog
djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi spriječila počinjenje kaznenog
djela, a djelo je ostalo nedovršeno iz razloga neovisnog od njegove radnje, može
se osloboditi kazne.
Počiniteljstvo
Članak 36.
(1) Počinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe počini kazneno
djelo.
(2) Počini li više osoba na temelju zajedničke odluke kazneno djelo tako da
svaka od njih sudjeluje u počinjenju radnje ili na drugi način bitno pridonese
počinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit će se kao počinitelj
(supočinitelji).
(3) Nehajna odgovornost supočinitelja temelji se na zajedničkoj povredi dužne
pažnje.
Poticanje
Članak 37.
(1) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela, kaznit će se
kao da ga je sam počinio.
(2) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela za koje je
pokušaj kažnjiv, a djelo ne bude niti pokušano, kaznit će se kao za pokušaj toga
kaznenoga djela.
(3) U slučaju neprikladnog pokušaja poticanja, poticatelj se može osloboditi
kazne.
Pomaganje
Članak 38.
Tko drugome s namjerom pomogne u počinjenju kaznenog djela, može se blaže
kazniti.
Kažnjavanje supočinitelja i sudionika
Članak 39.
(1) Svaki supočinitelj i sudionik (poticatelj i pomagač) kažnjava se u skladu sa
svojom krivnjom.
(2) Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje oslobođenje od kazne,
ublažavanje kazne, blaži ili teži oblik kaznenog djela uzet će se u obzir samo
onom supočinitelju ili sudioniku kod kojega postoje.
GLAVA ČETVRTA (IV.)
KAZNE
Vrste kazni
Članak 40.
(1) Kazne su novčana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor.
(2) Novčana kazna može se izreći kao glavna i kao sporedna kazna.
(3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izreći samo kao glavne kazne.
(4) Kad zakon za određeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine,
sud može izreći novčanu kaznu kao glavnu.
(5) Za kaznena djela počinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može
se izreći i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se
počinitelj kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu
izrekne kaznu zatvora.
(6) Rad za opće dobro izriče se kao zamjena za kaznu zatvora ili novčanu kaznu.
Svrha kažnjavanja
Članak 41.
Svrha kažnjavanja je izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela,
jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava,
utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje
svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te
omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.
Novčana kazna
Članak 42.
(1) Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima. Ona ne može biti manja od
trideset niti veća od tristo šezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela
počinjena iz koristoljublja, kad se može izreći do pet stotina dnevnih iznosa
ili kad je novčana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izričito propisana ovim
Zakonom.
(2) U presudi se naznačuje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te njihov
umnožak.
(3) Broj dnevnih iznosa utvrđuje se na temelju okolnosti navedenih u članku 47.
ovoga Zakona, osim onih koje se odnose na imovinske prilike počinitelja.
(4) Visina dnevnog iznosa utvrđuje se uzimajući u obzir počiniteljeve prihode i
imovinu te prosječne troškove nužne za uzdržavanje počinitelja i njegove
obitelji. Dnevni iznos ne može biti manji od dvadeset kuna ni veći od deset
tisuća kuna.
(5) Počiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci potrebni za utvrđivanje
visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na temelju slobodne procjene ako bi
njihovo utvrđivanje bilo povezano s nerazmjernim teškoćama ili ako se predlaže
izricanje novčane kazne u postupku za izdavanje kaznenog naloga.
(6) Počinitelj je dužan novčanu kaznu platiti u roku koji odredi sud, a koji ne
može biti kraći od trideset dana niti duži od šest mjeseci, a može mu se
naložiti i obročna otplata u roku do jedne godine. Sud može odrediti da će se
obročna otplata ukinuti ako počinitelj ne plati pojedini obrok uredno.
(7) Ne može li osuđenik u cijelosti ili djelomično isplatiti novčanu kaznu u
roku koji je određen presudom zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do
kojih je došlo bez njegove krivnje nakon donošenja presude, sud može na njegov
zahtjev produljiti rok plaćanja do dvadeset i četiri mjeseca ili odrediti
obročnu otplatu u tom roku.
Zamjena nenaplaćene novčane kazne
Članak 43.
(1) Kad novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je
određen presudom, a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona,
naplatit će se prisilno putem Porezne uprave Ministarstva financija.
(2) Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca,
sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za
opće dobro, na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s četiri sata rada, pri
čemu rad za opće dobro ne smije premašiti tisuću četiristo četrdeset sati.
(3) Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana
kazna, odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora.
(4) Kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos
zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti sukladno
odredbi članka 55. ovoga Zakona, pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od
dvanaest mjeseci.
(5) Isplati li osuđenik novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni,
izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. U slučaju
djelomične isplate, izvršit će se samo preostali dio navedenih kazni.
(6) Ako osuđenik koji nema stalno prebivalište ili boravište u Republici
Hrvatskoj ne plati novčanu kaznu u roku određenom presudom, sud će je zamijeniti
kaznom zatvora.
Kazna zatvora
Članak 44.
(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od tri mjeseca niti dulja od dvadeset
godina.
(2) Kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci izriče se na pune mjesece i dane.
Kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci izriče se na pune godine i
mjesece, osim kod primjene odredaba o stjecaju, kada se može izreći i na pune
dane.
(3) Kod zamjene novčane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se izriče na pune
dane, a može biti i kraća od tri mjeseca.
(4) Kazna zatvora do jedne godine može se izvršavati u domu sukladno odredbama
posebnog zakona.
Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora
Članak 45.
(1) Kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci sud može izreći samo ako se može
očekivati da se novčana kazna ili rad za opće dobro neće moći izvršiti ili ako
se novčanom kaznom, radom za opće dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postići
svrha kažnjavanja.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na kaznu zatvora kao zamjenu za
neplaćenu novčanu kaznu (članak 43. stavak 3.) ili za neizvršen rad za opće
dobro (članak 55. stavak 7.) ili za opozvanu uvjetnu osudu (članak 58.).
Kazna dugotrajnog zatvora
Članak 46.
(1) Kazna dugotrajnog zatvora ne može biti kraća od dvadeset i jedne niti dulja
od četrdeset godina.
(2) Iznimno, za kaznena djela počinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim
Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora može se izreći u trajanju pedeset
godina.
(3) Kazna dugotrajnog zatvora izriče se na pune godine.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreći počinitelju koji je kazneno
djelo počinio u vrijeme kad nije navršio osamnaest godina.
(5) Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na kaznu dugotrajnog zatvora ako
ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Odmjeravanje kazne
Članak 47.
(1) Pri izboru vrste i mjere kazne sud će, polazeći od stupnja krivnje i svrhe
kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude
lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili
povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj
povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog
djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te
njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da
naknadi štetu.
(2) Visina kazne ne smije prekoračiti stupanj krivnje.
Ublažavanje kazne
Članak 48.
(1) Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeno kazneno djelo kad to
zakon izričito propisuje.
(2) Blažu kaznu od propisane za određeno kazneno djelo sud može izreći i kad
postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio sa
žrtvom, ako joj je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu
kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu štetu, a svrha kažnjavanja
može se postići i takvom blažom kaznom.
(3) Blažu kaznu od propisane za određeno kazneno djelo sud može izreći i kada su
se državni odvjetnik i okrivljenik o tome sporazumjeli.
Granice ublažavanja kazne
Članak 49.
(1) Sud može ublažiti kaznu sukladno članku 48. stavku 1. i 2. ovoga Zakona u
sljedećim granicama:
1. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju
od deset godina, kazna se može ublažiti do tri godine,
2. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju
od pet godina, kazna se može ublažiti do dvije godine,
3. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju
od tri godine, kazna se može ublažiti do jedne godine,
4. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju
od jedne godine, kazna se može ublažiti do šest mjeseci,
5. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju
od šest mjeseci, kazna se može ublažiti do tri mjeseca.
(2) U slučaju iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona kazna se može ublažiti do
polovice najniže kazne dobivene ublažavanjem prema odredbama stavka 1. ovoga
članka, ali ne može biti blaža od tri mjeseca zatvora.
Oslobođenje od kazne
Članak 50.
(1) Sud može osloboditi kazne počinitelja:
1. kad se takva ovlast temelji na izričitoj zakonskoj odredbi,
2. kad ga posljedice kaznenog djela počinjenog iz nehaja tako teško pogađaju da
je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja,
3. kad je počinitelj nastojao otkloniti ili umanjiti posljedice kaznenog djela
počinjenog iz nehaja te naknadio štetu koju je njime prouzročio,
4. kad se počinitelj kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora do jedne
godine pomirio sa žrtvom i naknadio štetu.
(2) Kad je sud ovlašten počinitelja osloboditi kazne, može ga i blaže kazniti,
pri čemu nije dužan držati se granica propisanih u članku 49. stavku 1. ovoga
Zakona.
Stjecaj kaznenih djela
Članak 51.
(1) Ako počinitelj jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu
se istodobno sudi, sud će mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim će
ga, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u
njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.
(2) Jedinstvena kazna sastoji se u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne,
ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne
dugotrajnog zatvora, odnosno novčane kazne.
(3) Ako su za dva ili više kaznenih djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog
zatvora čiji zbroj prelazi pedeset godina, sud može izreći jedinstvenu kaznu
dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina.
(4) Ako su kao pojedinačne kazne utvrđene kazne zatvora i novčane kazne, sud će
izreći jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu.
(5) U primjeni stavka 2. i 4. ovoga članka kazna maloljetničkog zatvora
izjednačuje se s kaznom zatvora.
Produljeno kazneno djelo
Članak 52.
(1) Produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više
odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili
istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku
povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.
(2) Kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili druge
slobode osobe ne mogu se pravno označiti kao produljena.
(3) Ostvaruju li se radnjama navedenim u stavku 1. ovoga članka obilježja više
istovrsnih kaznenih djela, produljeno kazneno djelo će se pravno označiti prema
najtežem od tih kaznenih djela.
(4) Za produljeno kazneno djelo može se izreći kazna za polovicu veća od gornje
mjere kazne propisane za utvrđeno djelo, koja ne smije prijeći gornju mjeru
propisanu za tu vrstu kazne.
Izricanje jedinstvene kazne osuđenoj osobi
Članak 53.
(1) Kad se osuđeniku sudi za kazneno djelo počinjeno prije nego što je započeo
izdržavati kaznu po prijašnjoj presudi ili za kazneno djelo počinjeno za vrijeme
izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog
zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredbi
članka 51. ovoga Zakona, uzimajući prije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Kazna
ili dio kazne koju je osuđenik izdržao, ne računajući vrijeme provedeno na
uvjetnom otpustu, uračunat će se u izrečenu jedinstvenu kaznu.
(2) Sud neće postupiti po odredbama stavka 1. ovoga članka kad osuđeniku sudi za
kazneno djelo počinjeno tijekom izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog
zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, ako se s obzirom na preostali dio
ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postići svrha kažnjavanja.
(3) Kad osuđenik za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora
počini kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora
ili blaža kazna, primijenit će se stegovna mjera.
Uračunavanje pritvora, istražnog zatvora i ranije kazne
Članak 54.
Vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode
u vezi s kaznenim djelom, uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu
dugotrajnog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se jedan
dan pritvora, istražnog zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan
dnevni iznos novčane kazne s jednim danom zatvora.
Rad za opće dobro
Članak 55.
(1) Sud može izrečenu novčanu kaznu u iznosu do tristo šezdeset dnevnih iznosa
ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti radom za opće dobro. Kad
izrekne kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci, sud će je zamijeniti radom za
opće dobro, osim ako se time ne može ostvariti svrha kažnjavanja.
(2) Kada sud novčanu kaznu zamjenjuje radom za opće dobro, zamijenit će jedan
dnevni iznos s četiri sata rada, a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za opće
dobro, zamijenit će jedan dan zatvora s četiri sata rada.
(3) Sud može počinitelju uz rad za opće dobro odrediti jednu ili više posebnih
obveza iz članka 62. ovoga Zakona i/ili zaštitni nadzor iz članka 64. ovoga
Zakona čije trajanje ne može biti duže od vremena u kojem počinitelj mora
izvršiti rad za opće dobro.
(4) Rad za opće dobro izvršit će se samo uz pristanak osuđenika.
(5) Osuđenik će, nakon što nadležnom tijelu za probaciju dade pristanak, rad za
opće dobro izvršiti u roku koji to tijelo odredi, vodeći računa o njegovim
mogućnostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. Ovaj rok ne može
biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine računajući od izvršnosti
presude. Sadržaj rada za opće dobro određuje nadležno tijelo za probaciju u
dogovoru s osuđenikom vodeći računa o njegovim sposobnostima i stručnosti.
(6) Ako se osuđenik u roku od osam dana od primitka pravomoćne presude ne javi
nadležnom tijelu za probaciju ili ne da pristanak, to tijelo će dostaviti nalog
za izvršenje kazne zatvora nadležnom sucu izvršenja, a nalog za izvršenje
novčane kazne prvostupanjskom sudu koji je donio presudu.
(7) Ako osuđenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za
opće dobro u roku iz stavka 5. ovoga članka, sud će donijeti odluku kojom
određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu. Ako
osuđenik ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno tijelo za
probaciju produžit će rok iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Ako osuđenik ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri obveze iz stavka 3.
ovoga članka, ili ih teško ili uporno krši, ili ustrajno izbjegava provođenje
zaštitnog nadzora iz članka 64. ovoga Zakona, ili bez opravdanog razloga krši
obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom, sud će donijeti odluku kojom
određuje izvršenje prvotno izrečene kazne. Ako se utvrdi da počinitelj obveze
nije izvršio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao
zaštitni nadzor, sud može obveze zamijeniti drugima, ili mu izreći zaštitni
nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga može osloboditi obveza, odnosno
zaštitnog nadzora, ili mu može produljiti rok za izvršenje izrečenih obveza ili
zaštitnog nadzora.
(9) Rad za opće dobro izvršava se bez naknade.
Uvjetna osuda
Članak 56.
(1) Uvjetnom osudom određuje se da se kazna na koju je počinitelj osuđen neće
izvršiti ako počinitelj u vremenu provjeravanja ne počini novo kazneno djelo i
ispuni određene mu obveze.
(2) Sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne
godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez
izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Pritom će se voditi računa o
ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito je li ranije osuđivan,
obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju
nakon počinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu počinitelja prema žrtvi i
nastojanju da oštećeniku popravi štetu.
(3) Vrijeme provjeravanja ne može biti kraće od jedne niti dulje od pet godina,
odmjerava se na pune godine i počinje teći od dana pravomoćnosti presude. Sud
može vrijeme provjeravanja naknadno skratiti, odnosno prije njegova isteka
produžiti do maksimalnog trajanja po postupku propisanom posebnim zakonom.
(4) Sud može počinitelju uz uvjetnu osudu odrediti jednu ili više posebnih
obveza samostalno sukladno odredbama članka 62. i članka 63. ovoga Zakona ili uz
zaštitni nadzor sukladno odredbi članka 64. ovoga Zakona.
(5) Trajanje posebnih obveza i zaštitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena
provjeravanja.
(6) Kad sud izrekne kaznu zatvora i novčanu kaznu, može odlučiti da se pod
uvjetima iz ovoga članka neće izvršiti samo kazna zatvora.
Djelomična uvjetna osuda
Članak 57.
(1) Sud može počinitelju koji je osuđen na novčanu kaznu ili kaznu zatvora u
trajanju većem od jedne, a manjem od tri godine, izreći uvjetnu osudu za samo
dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja
cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.
(2) Neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje šest mjeseci, a
najviše jednu polovinu izrečene kazne.
(3) Neuvjetovani dio novčane kazne ne može iznositi manje od jedne petine ni
više od jedne polovine izrečene kazne.
(4) Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom
otpustu.
(5) Na uvjetovani dio kazne shodno se primjenjuju odredbe iz članka 56., članka
58., članka 62., članka 63. i članka 64. ovoga Zakona.
Opoziv uvjetne osude
Članak 58.
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako osuđeniku za jedno ili više kaznenih djela
počinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne kaznu zatvora u trajanju duljem od
jedne godine.
(2) Sud može opozvati uvjetnu osudu ako osuđeniku za jedno ili više kaznenih
djela počinjenih za vrijeme provjeravanja pravomoćnom presudom izrekne kaznu
zatvora u trajanju do jedne godine ili novčanu kaznu.
(3) Kad na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka opozove uvjetnu osudu, sud će
raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo, odnosno kazne za nova
kaznena djela, uzeti kao utvrđene te izreći jedinstvenu kaznu prema odredbama
članka 53. ovoga Zakona.
(4) Kad sud u slučaju iz stavka 2. ovoga članka ne opozove uvjetnu osudu, može:
1. za novo kazneno djelo izreći kaznu i odrediti njezino izvršenje ne
mijenjajući raniju uvjetnu osudu,
2. za novo kazneno djelo izreći kaznu koju će kao i raniju uvjetnu kaznu uzeti
kao utvrđene te izreći jedinstvenu kaznu prema odredbama članka 53. ovoga Zakona
te novo vrijeme provjeravanja u kojem se ova kazna neće izvršiti.
(5) Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne
osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena
sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji mu je određen ne
izvrši u potpunosti ili većoj mjeri obveze navedene u članku 62. ovoga Zakona,
ili ih teško ili uporno krši, ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog
nadzora iz članka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da počinitelj obveze nije
izvršio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao
zaštitni nadzor, sud može obveze zamijeniti drugima, ili mu izreći zaštitni
nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga može osloboditi obveza, odnosno
zaštitnog nadzora, ili mu može produljiti rok za izvršenje izrečenih obveza ili
zaštitnog nadzora.
(6) Sud će opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina izricanja izrekne
osuđeniku kaznu za kazneno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude ako
ocijeni da ne bi bile ispunjene pretpostavke za izricanje uvjetne osude da se za
to ranije kazneno djelo znalo. U tom će slučaju kaznu iz uvjetne osude i kaznu
koju izreče za ranije kazneno djelo uzeti kao utvrđene te izreći jedinstvenu
kaznu prema odredbama članka 53. ovoga Zakona. Ako ocijeni da bi pretpostavke za
izricanje uvjetne osude bile ispunjene i da se za raniju presudu znalo, postupit
će se prema odredbi stavka 4. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka uvjetna osuda se ne može opozvati
nakon što su protekle dvije godine od isteka vremena provjeravanja.
(8) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka uvjetna osuda se ne može opozvati nakon
što je proteklo šest mjeseci od isteka roka određenog za izvršavanje obveza iz
članka 62. ovoga Zakona.
Uvjetni otpust
Članak 59.
(1) Sud može otpustiti zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora ako je izdržao
najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuđen, ali ne manje od tri mjeseca,
ako se osnovano očekuje da neće počiniti kazneno djelo te ako osuđenik na to
pristaje.
(2) Prilikom odlučivanja o prijedlogu sud će cijeniti ličnost zatvorenika,
njegov prijašnji život i osuđivanost, je li protiv njega u tijeku drugi kazneni
postupak, odnos prema počinjenom kaznenom djelu i žrtvi, ponašanje tijekom
izdržavanja kazne zatvora, uspješnost primjene programa izvršavanja kazne
zatvora, je li došlo do promjene njegova ponašanja nakon počinjenog kaznenog
djela ili se očekuje da će do tih promjena doći primjenom mjera nadzora za
vrijeme uvjetnog otpusta te životne okolnosti i spremnost osuđenika za
uključivanje u život na slobodi.
(3) Postupak odlučivanja o uvjetnom otpustu uređuje se posebnim zakonom.
Obveze osuđenika i zaštitni nadzor za vrijeme provjeravanja
Članak 60.
(1) Puštanjem na uvjetni otpust za osuđenika počinje vrijeme provjeravanja koje
odgovara neizdržanom dijelu kazne zatvora.
(2) Osuđeniku kojeg se pušta na uvjetni otpust može se odrediti jedna ili više
posebnih obveza navedenih u članku 62. ovoga Zakona sukladno uvjetima iz članka
63. ovoga Zakona i zaštitni nadzor sukladno odredbi članka 64. ovoga Zakona.
(3) Obveze i zaštitni nadzor ne mogu trajati dulje od pet godina, osim ako sud
utvrdi da bez daljnjeg provođenja obveza ili zaštitnog nadzora nad osobom koja
je osuđena za kaznena djela kojima se ugrožava ili povređuje tjelesni, psihički
ili spolni integritet osobe i za koja je propisana kazna zatvora od pet ili više
godina, postoji opasnost da će počiniti slično kazneno djelo, kada se obveze ili
zaštitni nadzor iz stavka 2. mogu produljiti za jednu do pet godina ili odrediti
nove obveze. Obveze ili zaštitni nadzor ne mogu trajati dulje od isteka
neizdržanog dijela kazne zatvora na koju je počinitelj osuđen.
Opoziv uvjetnog otpusta
Članak 61.
(1) Počini li osuđenik dok je na uvjetnom otpustu jedno ili više kaznenih djela
za koja mu je izrečena kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna, sud koji mu
je izrekao tu kaznu opozvat će uvjetni otpust i osuditi ga na jedinstvenu kaznu
primjenom članka 51. i članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Kada osuđeniku izrekne kaznu u trajanju kraćem od jedne godine, sud iz
stavka 1. ovoga članka može:
1. postupiti na način opisan u prethodnom stavku,
2. ne opozvati uvjetni otpust i osuditi ga na kaznu zatvora, s time da vrijeme
provjeravanja iz uvjetnog otpusta ne teče za vrijeme izdržavanja kazne na koju
je osuđen,
3. ne opozvati uvjetni otpust i izreći mu uvjetnu osudu, s time da vrijeme
provjeravanja iz uvjetne osude počinje teći istekom vremena provjeravanja iz
uvjetnog otpusta.
(3) Sudac izvršenja će opozvati uvjetni otpust i odrediti izvršenje izrečene
kazne ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši u potpunosti ili većoj
mjeri obveze iz članka 62. ovoga Zakona koje su joj određene, ili ih teško ili
uporno krši, ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora iz članka 64.
ovoga Zakona. Ako se utvrdi da počinitelj obveze nije izvršio iz opravdanih
razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zaštitni nadzor, sudac
izvršenja može obveze zamijeniti drugima, izreći zaštitni nadzor ako ga do tada
nije bilo, osuđenika osloboditi obveza, odnosno zaštitnog nadzora ili mu može
produljiti rok za izvršenje izrečenih obveza ili zaštitnog nadzora.
(4) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka uvjetni otpust se ne može opozvati
nakon što su protekle dvije godine od dana isteka izrečene kazne.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka uvjetni otpust se ne može opozvati nakon
što je proteklo šest mjeseci od isteka roka određenog za izvršavanje obveza iz
članka 60. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Vrste posebnih obveza
Članak 62.
(1) Sud može počinitelju naložiti da u određenom roku:
1. popravi štetu počinjenu kaznenim djelom,
2. uplati određenu svotu novaca u korist javne ustanove, u humanitarne ili
karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu štete žrtvama kaznenih djela, ako
je to primjereno s obzirom na počinjeno djelo i ličnost počinitelja.
(2) Pored obveza iz stavka 1. ovoga članka sud može počinitelju, ako je to
potrebno da se odvrati od počinjenja kaznenog djela, izreći sljedeće obveze:
1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za određeno zanimanje koje odabere
uz stručnu pomoć ureda za probaciju,
2. zaposlenje koje odgovara njegovoj stručnoj spremi ili razini obrazovanja,
osposobljenosti i stvarnim mogućnostima obavljanja radnih zadataka, koje mu
savjetuje i omogući ured za probaciju,
3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu
dužan uzdržavati i prema savjetima ureda za probaciju,
4. liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih
smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela,
5. liječenje ili nastavak liječenja ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge
vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili
odvikavanje u terapijskoj zajednici,
6. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije u
zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizičkih osoba specijaliziranim za
otklanjanje nasilničkog ponašanja,
7. zabranu posjećivanja određenih mjesta, objekata i događaja, koji mogu biti
prilika ili poticaj za počinjenje novog kaznenog djela,
8. zabranu približavanja žrtvi ili nekim drugim osobama,
9. napuštanje doma na određeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog
nasilja,
10. zabranu druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle
navesti da počini kazneno djelo, zabranu zapošljavanja, podučavanja ili
smještaja tih osoba,
11. zabranu uznemiravanja ili uhođenja žrtve ili neke druge osobe,
12. zabranu napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana,
13. zabranu nošenja, posjedovanja i povjeravanja na čuvanje drugoj osobi oružja
i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na počinjenje kaznenog djela,
14. ispunjavanje obveze uzdržavanja ili drugih obveza kad to zakon za određeno
kazneno djelo propisuje,
15. redovito javljanje službi za probaciju, zavodu za socijalnu skrb u županiji,
sudu, policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu,
16. i druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo.
Izricanje posebnih obveza
Članak 63.
(1) Počinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemoguće obveze te obveze
koje vrijeđaju njegovo dostojanstvo.
(2) Sud može izreći posebne obveze iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona kad
ocijeni da je njihova primjena nužna za zaštitu zdravlja i sigurnosti osobe na
čiju štetu je kazneno djelo počinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje
okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog
djela.
(3) Obveze iz članka 62. stavka 2. točke 4., 5. i 6. mogu se izreći samo uz
pristanak počinitelja.
(4) Obveza iz članka 62. stavka 2. točke 6. može se izreći u trajanju od šest
mjeseci do dvije godine, a obveza iz članka 62. stavka 2. točke 5. u trajanju do
tri godine.
(5) Sud može naknadno, a prije isteka vremena trajanja obveze, na prijedlog
tijela nadležnog za njezino provođenje, povisiti minimum, odnosno sniziti
maksimum vremena trajanja obveze, ukinuti je ili zamijeniti nekom drugom
obvezom.
Zaštitni nadzor
Članak 64.
(1) Sud će izreći zaštitni nadzor počinitelju kad ocijeni da mu je potrebna
pomoć, vođenje i nadzor probacijskog službenika kako ubuduće ne bi činio kaznena
djela i kako bi se lakše uključio u društvo.
(2) Zaštitni nadzor se temelji na pojedinačnom programu postupanja koji
izrađuje, pomaže provesti i čije provođenje nadgleda ured za probaciju.
(3) Sud će u pravilu uz uvjetnu osudu, rad za opće dobro ili uvjetni otpust
odrediti i zaštitni nadzor ako je izrekao kaznu zatvora veću od šest mjeseci ili
ako se radi o osuđeniku koji je mlađi od dvadeset i pet godina.
(4) Zaštitni nadzor se odlukom suda može ukinuti i prije isteka roka na koji je
određen ako su prestale potrebe pomoći, vođenja i nadzora ili se, ako za time
postoji potreba, može produljiti sve do ovim Zakonom predviđenog maksimalnog mu
trajanja.
(5) Za vrijeme zaštitnog nadzora počinitelj mora:
1. redovito se javljati nadležnom probacijskom službeniku,
2. primati posjete probacijskog službenika u domu te mu davati sve potrebne
informacije i dokumente,
3. tražiti suglasnost suca izvršenja za put u inozemstvo,
4. obavijestiti probacijskog službenika o promjeni zaposlenja ili adrese, i to u
roku od dva dana od te promjene te o putovanju u trajanju duljem od osam dana i
danu povratka.
(6) Izvršenje zaštitnog nadzora propisuje se posebnim zakonom.
GLAVA PETA (V.)
SIGURNOSNE MJERE
Vrste sigurnosnih mjera
Članak 65.
Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezno liječenje od
ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti
ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana približavanja,
udaljenje iz zajedničkog kućanstva, zabrana pristupa internetu i zaštitni nadzor
po punom izvršenju kazne zatvora.
Svrha sigurnosnih mjera
Članak 66.
Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno
djeluju na počinjenje novog kaznenog djela.
Načelo razmjernosti
Članak 67.
Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s težinom počinjenog kaznenog djela i
kaznenih djela koja se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve
opasnosti.
Obvezno psihijatrijsko liječenje
Članak 68.
(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja sud će izreći
počinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne
godine ili više počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost
da bi ta osoba zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno
smanjena ubrojivost mogla u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. može se izreći uz novčanu kaznu, kaznu zatvora, rad za
opće dobro i uvjetnu osudu.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izrečena uz kaznu zatvora izvršava se u
okviru zatvorskog sustava. Mjera izrečena uz novčanu kaznu, rad za opće dobro i
uvjetnu osudu izvršava se izvan zatvorskog sustava.
(4) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može trajati do prestanka izvršenja kazne
zatvora ili rada za opće dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne
osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj novčanoj
kazni.
(5) Sud mora po proteku prve godine od dolaska počinitelja na izvršenje mjere iz
stavka 1. ovoga članka i potom najmanje jednom godišnje preispitati postoje li
uvjeti iz stavka 1. ovoga članka za njezinim nastavkom i o tome donijeti
rješenje po postupku propisanom posebnim zakonom. Na zahtjev ustanove u kojoj se
mjera provodi ili na zahtjev počinitelja ovo preispitivanje može se učiniti i
prije, ali ne prije proteka šest mjeseci od zadnjeg preispitivanja. Sud može
obustaviti primjenu mjere ili promijeniti način i vrijeme izvršenja mjere.
(6) Sud će obustaviti izvršavanje mjere iz stavka 1. ovoga članka ako su
prestali razlozi zbog kojih je izrečena.
(7) Ako je vrijeme provedeno na liječenju kraće od trajanja izrečene kazne, sud
može odrediti da se osuđenik uputi na izdržavanje ostatka kazne ili da se pusti
na uvjetni otpust. Kad ga upućuje na izdržavanje ostatka kazne, sud mu može
odrediti ambulantno liječenje u zatvorskoj ustanovi. Odlučujući o puštanju na
uvjetni otpust, sud će osobito uzeti u obzir uspjeh osuđenikova liječenja,
njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno na liječenju i ostatak kazne što
ga osuđenik nije izdržao. Ako utvrdi da je počinitelj i dalje opasan za okolinu,
a da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo liječenje na slobodi, sud
može počinitelju kojeg pušta na uvjetni otpust odrediti nastavak liječenja na
slobodi sukladno članku 60. stavku 2. u vezi s člankom 62. stavkom 2. točkom 4.
ovoga Zakona.
Obvezno liječenje od ovisnosti
Članak 69.
(1) Sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti sud će izreći počinitelju
koji je kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu,
drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u
budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. može se izreći uz novčanu kaznu, kaznu zatvora, rad za
opće dobro i uvjetnu osudu.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izrečena uz kaznu zatvora izvršava se u
okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj
ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim
posebnim propisom. Mjera izrečena uz novčanu kaznu, rad za opće dobro i uvjetnu
osudu izvršava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za
otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a može se, pod uvjetima
određenim posebnim propisom, izvršavati i u terapijskoj zajednici ako je takvo
odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti.
(4) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može trajati do prestanka izvršenja kazne
zatvora ili rada za opće dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne
osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj novčanoj
kazni, a najdulje tri godine.
(5) Sudac izvršenja će obustaviti izvršavanje mjere iz stavka 1. ovoga članka
ako su prestali razlozi zbog kojih je izrečena ili ako je njezino dosadašnje i
daljnje provođenje bezizgledno.
(6) Sudac izvršenja mora najmanje svakih šest mjeseci, računajući od dolaska
počinitelja na izvršenje mjere iz stavka 1. ovoga članka, preispitati postoje li
uvjeti iz stavka 1. ovoga članka za njenim nastavkom i o tome donijeti rješenje.
Sudac izvršenja može obustaviti primjenu mjere ili promijeniti način i vrijeme
izvršenja mjere.
(7) Na mjeru obveznog liječenja od ovisnosti primjenjuje se odredba članka 68.
stavka 7. ovoga Zakona.
Obvezan psihosocijalni tretman
Članak 70.
(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud može izreći
počinitelju koji je počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja ako postoji
opasnost da će počiniti isto ili slično djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izriče se uz novčanu kaznu ili kaznu
zatvora.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne
zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe
specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim
posebnim propisom.
(4) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može trajati do prestanka izvršenja kazne
zatvora, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj
novčanoj kazni, a najdulje dvije godine.
Zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti
Članak 71.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelomičnog obavljanja određene
dužnosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do deset godina računajući od
izvršnosti sudske odluke sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio
u obavljanju dužnosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da će zlouporabom te
dužnosti ili djelatnosti ponovno počiniti kazneno djelo.
(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uračunava se u
vrijeme trajanja ove mjere.
(3) Počinitelju kaznenog djela iz članka 105. stavka 3., članka 106. stavka 2. i
3., članka 110., članka 111., članka 112. stavka 1., članka 114., članka 116.,
članka 118., članka 119., članka 120., članka 154. stavka 1. točke 2., članka
158., članka 159., članka 161., članka 162., članka 163., članka 164. i članka
166. ovoga Zakona počinjenog na štetu djeteta, sud može izreći zabranu
obavljanja dužnosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom
i kad ova djela nisu bila počinjena u obavljanju dužnosti i djelatnosti, a može
je izreći i doživotno.
(4) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga članka osuđenik se ne smije baviti
određenom dužnosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi,
ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dužnošću
ili djelatnošću u njegovo ime i po njegovim uputama.
(5) Ako počinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja određene dužnosti ili
djelatnosti kad je izrečena uz rad za opće dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme
uvjetnog otpusta shodno će se primijeniti odredbe članka 55. stavka 8., članka
58. stavka 5. ili članka 61. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) Po proteku tri godine od početka izvršavanja mjere izrečene na temelju
stavka 1. ovoga članka, sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno
izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga članka.
Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg
preispitivanja.
(7) Po proteku deset godina od početka izvršavanja mjere izrečene na temelju
stavka 3. ovoga članka, sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njezino
izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga članka.
Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg
preispitivanja.
(8) Sud će o pravomoćno izrečenoj mjeri obavijestiti tijelo nadležno za vođenje
upisnika osoba koje obavljaju određene dužnosti ili djelatnosti.
Članak 72.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud će izreći
počinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će
upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na
sve kategorije vozila, a iznimno se određena kategorija vozila može izuzeti kada
posebne okolnosti upućuju na to da se svrha mjere neće time ugroziti.
(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, sud će izreći
zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako njezina radnja
ukazuje na to da je nesposobna za vožnju.
(3) Zabrana upravljanja motornim vozilom određuje se u trajanju koje ne može
biti kraće od jedne ni dulje od pet godina.
(4) Zabrana upravljanja motornim vozilom počinje teći oduzimanjem vozačke
dozvole, upisom zabrane za određenu kategoriju vozila u vozačku dozvolu, odnosno
zabranom izdavanja vozačke dozvole počinitelju koji je nema, s tim da se vrijeme
provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uračunava u vrijeme trajanja
mjere.
(5) Zabrana upravljanja motornim vozilom može se izreći doživotno kada se s
obzirom na ranija počiniteljeva teška kršenja prometnih propisa može očekivati
da će i nakon proteka najdužeg vremena iz stavka 3. ovoga članka postojati
opasnost da počinitelj ponovno počini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa.
Utvrdi li sud povodom prijedloga osuđenika da nakon proteka najdužeg vremena iz
stavka 3. ovoga članka opasnost više ne postoji, ukinut će zabranu. Osuđenik
može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg
preispitivanja. Po ukidanju zabrane počinitelj mora ponovno polagati vozački
ispit.
(6) Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno će se primijeniti odredba
članka 71. stavka 5. ovoga Zakona.
(7) Vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole uračunat će se u vrijeme
zabrane upravljanja motornim vozilom.
(8) Zabrana upravljanja motornim vozilom izrečena počinitelju koji ima stranu
dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina korištenja
na području Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozačke dozvole
Republike Hrvatske. Ova zabrana počinje teći od dana pravomoćnosti presude.
Zabrana približavanja
Članak 73.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane približavanja žrtvi, drugoj osobi ili grupi osoba,
ili određenom mjestu sud će izreći počinitelju kaznenog djela protiv spolne
slobode, spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta, drugog kaznenog djela
nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlaštenog posjedovanja, proizvodnje i
trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u športu kad postoji opasnost da bi
počinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno počiniti neko od
navedenih kaznenih djela.
(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud može izreći uz novčanu kaznu ili kaznu
zatvora.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraća od jedne ni dulja od pet
godina.
(4) Mjera iz stavka 1. ovoga članka počinje teći pravomoćnošću presude. Vrijeme
provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uračunava se u vrijeme trajanja
ove mjere.
(5) Po proteku jedne godine od početka izvršavanja mjere izrečene na temelju
stavka 1. ovoga članka, sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njezino
izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga članka.
Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg
preispitivanja.
(6) Sud će o pravomoćno izrečenoj mjeri iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti
tijelo nadležno za probaciju i nadležnu policijsku upravu.
Udaljenje iz zajedničkog kućanstva
Članak 74.
(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva sud može izreći
počinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom živi u zajedničkom
kućanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez provođenja ove mjere
počinitelj mogao ponovno počiniti nasilje prema članu zajedničkog kućanstva.
(2) Sud sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva može izreći uz
novčanu kaznu ili kaznu zatvora i to u trajanju koje ne može biti kraće od tri
mjeseca ni dulje od tri godine.
(3) Osoba kojoj je izrečena mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je uz
prisutnost policijskog službenika odmah po pravomoćnosti presude napustiti stan,
kuću ili neki drugi stambeni prostor koji čini zajedničko kućanstvo, s tim da se
vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uračunava u vrijeme
trajanja ove mjere.
(4) Po proteku jedne godine od početka izvršavanja sigurnosne mjere udaljenja iz
zajedničkog kućanstva izrečene na temelju stavka 1. ovoga članka, sud može na
prijedlog osuđenika obustaviti njezino izvršenje ako ustanovi da više ne postoji
opasnost iz stavka 1. ovoga članka. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne
prije proteka šest mjeseci od zadnjeg preispitivanja.
(5) Sud će o pravomoćno izrečenoj zabrani iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti
tijelo nadležno za probaciju i nadležnu policijsku upravu.
Zabrana pristupa internetu
Članak 75.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od šest mjeseci do dvije godine
računajući od izvršnosti sudske odluke sud će izreći počinitelju koji je kazneno
djelo počinio putem interneta ako postoji opasnost da će zlouporabom interneta
ponovno počiniti kazneno djelo.
(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uračunava se u
vrijeme trajanja ove mjere.
(3) Ako počinitelj ne postupi prema zabrani pristupa internetu kad je izrečena
uz rad za opće dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta, shodno će
se primijeniti odredbe članka 55. stavka 7., članka 58. stavka 5. ili članka 61.
stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Sud će o pravomoćno izrečenoj mjeri obavijestiti regulatorno tijelo nadležno
za elektroničke komunikacije koje će osigurati njezino provođenje.
Zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora
Članak 76.
(1) Ako je počinitelju izrečena kazna zatvora u trajanju od pet ili više godina
za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili više godina za namjerno
kazneno djelo s obilježjem nasilja ili za drugo kazneno djelo iz Glave XVI. ili
XVII. ovoga Zakona i ako je kazna u potpunosti izdržana, nad njime će se odmah
po izlasku iz zatvora započeti provoditi zaštitni nadzor sukladno članku 64.
ovoga Zakona i posebne obveze iz članka 62. stavka 2. točke 7. do 13. ako su mu
izrečene uz zaštitni nadzor.
(2) Vrijeme provjeravanja traje jednu godinu. Sud može vrijeme provjeravanja
prije njegova isteka na prijedlog službe za probaciju produljiti za još jednu
godinu ako bi bez njegova provođenja postojala opasnost od ponovnog počinjenja
nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Sud može isključiti provođenje zaštitnog nadzora ako ima razloga vjerovati
da osoba neće počiniti novo kazneno djelo i bez njegova provođenja.
GLAVA ŠESTA (VI.)
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE
Uvjeti i način oduzimanja imovinske koristi
Članak 77.
(1) Imovinska korist oduzet će se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je
ostvarena protupravna radnja. Imovinska korist oduzet će se i od osobe na koju
je prenijeta ako nije stečena u dobroj vjeri.
(2) Ako je oštećeniku dosuđen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadržaju
odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet će se dio imovinske koristi
koji prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev.
(3) Sud će oduzeti imovinsku korist i ako oštećenika uputi da imovinskopravni
zahtjev može ostvariti u parnici.
(4) Kada se utvrdi nemogućnost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao
imovinska korist u cijelosti ili djelomično, sud će naložiti počinitelju isplatu
odgovarajuće protuvrijednosti u novčanom iznosu. Plaćanje se može odrediti
obročno.
(5) Oduzeta imovinska korist neće se umanjiti za iznos sredstava uloženih u
kriminalnu djelatnost.
(6) Sud može odlučiti da se neće oduzeti imovinska korist ako je neznatna.
Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadležan Ured za
suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
Članak 78.
(1) Na oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadležan Ured
za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta primjenjuju se odredbe
članka 77. ovoga Zakona ako ovim člankom nije drugačije propisano.
(2) Ako počinitelj kaznenog djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim
zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist
od kaznenog djela, osim ako počinitelj učini vjerojatnim da je njezino
podrijetlo zakonito.
(3) Ako je imovinska korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom stečenom na
zakonit način, ukupna imovina bit će predmetom oduzimanja do procijenjene
vrijednosti imovinske koristi. Na isti način i u istom omjeru oduzet će se i
korist koja je dobivena od imovine u koju je zakonita imovina sjedinjena s
imovinskom korišću od kaznenog djela.
(4) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga članka oduzet će se od člana
obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i neovisno o
tome živi li u zajedničkom kućanstvu s počiniteljem.
(5) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i od druge
osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je stečena ako ta osoba ne učini
vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni.
(6) Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imovinska korist
ostvarena protupravnom radnjom može se oduzeti od njezinih sljednika u postupku
propisanom posebnim zakonom.
Oduzimanje predmeta
Članak 79.
(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje
kaznenog djela ili su nastali njegovim počinjenjem oduzet će se ako postoji
opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje kaznenog djela. Sud može
oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zaštite
opće sigurnosti, javnog poretka ili iz moralnih razloga.
(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, sud može oduzeti
predmete i sredstva i kada počinitelj protupravne radnje nije kriv.
(3) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasništvo Republike Hrvatske. To ne
utječe na pravo trećih osoba za naknadu štete prema počinitelju zbog oduzetog
predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije
počinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove
tržišne vrijednosti iz državnog proračuna, osim ako je najmanje krajnjom
nepažnjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za
počinjenje kaznenog djela ili da nastane njegovim počinjenjem ili ako je
pribavio predmet ili sredstvo znajući za okolnosti koje omogućuju njegovo
oduzimanje.
(4) Zakonom se može propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem
slučaju vlasnik nema pravo na naknadu iz državnog proračuna, ako posebnim
zakonom nije drugačije određeno.
(5) Sud može naložiti uništenje predmeta ili sredstva.
Javno objavljivanje presude
Članak 80.
(1) Presudom kojom se proglašava krivim počinitelj kaznenog djela počinjenog
javnim objavljivanjem, sud može na zahtjev zainteresirane osobe ili državnog
odvjetnika kad je to u interesu oštećene osobe ili u javnom interesu odrediti da
se ona u cijelosti ili djelomično javno objavi o trošku počinitelja.
(2) Određujući sredstvo, vrijeme, način i ostale okolnosti javnog objavljivanja
presude, sud mora nastojati da te okolnosti odgovaraju okolnostima objavljivanja
sadržaja kojim je počinjeno kazneno djelo.
(3) Oslobađajućom presudom sud može na zahtjev oslobođene osobe kad je to u
njezinom ili javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomično javno
objavi na teret državnog proračuna ili o trošku privatnog tužitelja. Sud će
odrediti sredstvo, vrijeme i način objavljivanja presude.
GLAVA SEDMA (VII.)
ZASTARA
Zastara kaznenog progona
Članak 81.
(1) Kazneni progon zastarijeva nakon:
– 40 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora i
kazna zatvora u trajanju dužem od 15 godina,
– 25 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju
dužem od 10 godina,
– 20 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju
dužem od 5 godina,
– 15 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju
dužem od 3 godine,
– 10 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju
dužem od jedne godine i
– 6 godina za ostala kaznena djela.
(2) Kazneni progon ne zastarijeva za kazneno djelo genocida (članak 88.), zločin
agresije (članak 89.), zločina protiv čovječnosti (članak 90.), ratnog zločina
(članak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike
Hrvatske ili međunarodnom pravu.
(3) Ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka donesena
prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine.
Tijek zastare kaznenog progona
Članak 82.
(1) Zastara kaznenog progona počinje teći danom kad je kazneno djelo počinjeno.
Ako posljedica koja je obilježje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara počinje
teći od tog trenutka.
(2) Zastara kaznenog progona ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni
progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti.
(3) Za kaznena djela iz članka 105. stavka 3., članka 106. stavka 2. i 3.,
članka 110., članka 111., članka 112. stavka 1., članka 114., članka 116.,
članka 118., članka 119., članka 154. stavka 1. točke 2., članka 158., članka
159., članka 162., članka 163., članka 164., članka 166., članka 170., članka
171., članka 176. i članka 177. ovoga Zakona počinjenih na štetu djeteta,
zastara kaznenog progona počinje teći od punoljetnosti žrtve.
Zastara izvršenja kazne
Članak 83.
(1) Izrečena se kazna zbog zastare ne može izvršiti kad od pravomoćne presude
protekne:
– 40 godina od izrečene kazne dugotrajnog zatvora,
– 25 godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina,
– 20 godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina,
– 15 godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine,
– 10 godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine,
– 6 godina od izrečene kazne zatvora u trajanju do jedne godine, novčane kazne
kao glavne ili sporedne kazne.
(2) Ne zastarijeva izvršenje kazni izrečenih za kazneno djelo genocida (članak
88.), zločina agresije (članak 89.), zločina protiv čovječnosti (članak 90.),
ratnog zločina (članak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu
Republike Hrvatske ili međunarodnom pravu.
Tijek zastare izvršenja kazne
Članak 84.
(1) Zastara izvršenja kazne počinje teći danom kada je presuda kojom je kazna
izrečena postala pravomoćna. Kad se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude,
zastara počinje teći danom pravomoćnosti presude o opozivu.
(2) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje kazne ne može
započeti ili nastaviti.
(3) Zastara izvršenja kazne ne teče za vrijeme izdržavanja kazne.
Zastara izvršenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi i predmeta
Članak 85.
(1) Sigurnosne mjere ne mogu se izvršiti kad od pravomoćnosti presude kojom su
te mjere izrečene protekne dvostruko vrijeme od vremena na koje su mjere
izrečene.
(2) Sigurnosne mjere iz članka 68. i članka 69. ovoga Zakona ne mogu se izvršiti
kad nastupi zastara izvršenja kazne uz koju su izrečene, odnosno kad protekne
vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude.
(3) Oduzimanje predmeta zastarijeva po proteku pet godina od pravomoćnosti
presude kojom je izrečeno.
(4) Izvršenje sigurnosnih mjera izrečenih doživotno i oduzimanja imovinske
koristi ne zastarijeva.
(5) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje sigurnosne
mjere ne može započeti ili nastaviti.
Primjena rokova zastare
Članak 86.
Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne
promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona.
GLAVA OSMA (VIII.)
ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
Članak 87.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su odredbe sadržane u ovom Zakonu i
drugim zakonima Republike Hrvatske, kojima se određuju pretpostavke kažnjivosti
i sankcije koje se mogu izreći počiniteljima kaznenih djela.
(2) Protupravna radnja je radnja kojom su ispunjena obilježja kaznenog djela, a
ne postoji razlog isključenja protupravnosti.
(3) Službena osoba je državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u
jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne
dužnosti, sudac porotnik, član Državnog sudbenog vijeća ili Državnoodvjetničkog
vijeća, arbitar, javni bilježnik i javni ovršitelj. Službenom osobom smatra se i
osoba koja u Europskoj uniji, stranoj državi, međunarodnoj organizaciji koje je
Republika Hrvatska član, međunarodnom sudu ili arbitraži čiju sudbenost
Republika Hrvatska prihvaća, obavlja dužnosti povjerene osobama iz prethodne
rečenice.
(4) Vojna osoba je djelatna vojna osoba, ročnik, pričuvnik i kadet te državni
službenik i namještenik raspoređen na službu u Oružanim snagama Republike
Hrvatske.
(5) Kad je službena osoba naznačena kao počinitelj kaznenog djela koje nije
predviđeno u Glavi XXXIV. ovoga Zakona, ili kao osoba prema kojoj je počinjeno
kazneno djelo, službenom osobom smatrat će se i vojna osoba.
(6) Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je
izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne
osobe.
(7) Dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina života.
(8) Članovi obitelji su sadašnji bračni ili izvanbračni drug, njihova zajednička
djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnici po krvi u
pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno
drugog stupnja u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, posvojitelj i posvojenik,
srodnici posvojitelja po krvi u ravnoj lozi, srodnici posvojitelja po krvi u
pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici posvojitelja po tazbini do
zaključno drugog stupnja. Kad se radi o kaznenim djelima nasilja u obitelji
članovima obitelji po ovom Zakonu smatraju se i bivši bračni ili izvanbračni
drug, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca, ukoliko su nakon prekida
bračne ili izvanbračne zajednice povod sukoba bili bivši bračni ili izvanbračni
odnosi, osobe koje imaju zajedničku djecu, skrbnik i štićenik, udomitelj,
korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i članovi njihove obitelji dok takav
odnos traje, dijete i osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj. Pod
istim uvjetima kao i članovima obitelji odnosno osobama koje se smatraju
članovima obitelji prema ovom Zakonu zaštita se pruža i istospolnom partneru te
djeci svakog od njih odnosno bivšem istospolnom partneru te djeci svakog od
njih.
(9) Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima
trajniji karakter ili je u njoj rođeno zajedničko dijete.
(10) Istospolni partner je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima
trajniji karakter.
(11) Tajni podatak je podatak koji je prema posebnom zakonu označen kao
klasificirani podatak. Ne smatra se tajnim podatkom podatak čiji je sadržaj
suprotan ustavnom poretku Republike Hrvatske ili podatak koji je označen tajnim
radi prikrivanja kaznenog djela, prekoračenja ili zlouporabe ovlasti te drugih
oblika nezakonitog postupanja u državnim tijelima.
(12) Službena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe tijela
javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog
tijela donesenim na temelju zakona proglašen službenom tajnom, a nije riječ o
klasificiranom podatku sukladno posebnom zakonu.
(13) Izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike, Europski
parlament, predstavnička tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave, općinske načelnike, gradonačelnike, župane, gradonačelnika Grada
Zagreba te postupak odlučivanja na državnom referendumu.
(14) Isprava je svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku koji je podoban
ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne
odnose.
(15) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje
svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski impulsi.
(16) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom,
vodenom i zračnom prometu.
(17) Računalni sustav je svaka naprava ili skupina međusobno spojenih ili
povezanih naprava, od kojih jedna ili više njih na osnovi programa automatski
obrađuju podatke, kao i računalni podaci koji su u njega spremljeni, obrađeni,
učitani ili preneseni za svrhe njegovog rada, korištenja, zaštite i održavanja.
(18) Računalni podatak je svako iskazivanje činjenica, informacija ili zamisli u
obliku prikladnom za obradu u računalnom sustavu.
(19) Računalni program je skup računalnih podataka koji su u stanju prouzročiti
da računalni sustav izvrši određenu funkciju.
(20) Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje
kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta,
spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje
uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izričito propisano teže
kažnjavanje.
(21) Imovinskom korišću od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist
od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uvećanja ili sprečavanja umanjenja
imovine do kojeg je došlo počinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je
promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i
svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog
djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska
korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na području Republike Hrvatske
ili izvan njega.
(22) Mito je svaka nagrada, dar ili druga nepripadna imovinska ili neimovinska
korist bez obzira na vrijednost.
(23) Žrtva kaznenog djela je fizička osoba kojoj su protupravnom radnjom
prouzročene fizičke ili duševne boli, emocionalna patnja, imovinska šteta ili
bitna povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.
POSEBNI DIO
GLAVA DEVETA (IX.)
KAZNENA DJELA PROTIV ČOVJEČNOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA
Genocid
Članak 88.
(1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu
ili vjersku skupinu kao takvu:
1. ubija članove skupine,
2. nanosi članovima skupine teške tjelesne ozljede ili im teško naruši zdravlje,
3. stavlja skupinu u životne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina potpuna
ili djelomična uništenja,
4. primjenjuje mjere kojima je cilj spriječiti rađanje unutar skupine, ili
5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko zapovijedi počinjenje
genocida.
(3) Tko izravno i javno potiče na počinjenje genocida,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Zločin agresije
Članak 89.
(1) Tko imajući stvarnu moć nadzirati ili upravljati političkim ili vojnim
djelovanjem države, upotrijebi oružane snage jedne države protiv suvereniteta,
teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge države ili na bilo
koji drugi način protivan Povelji Ujedinjenih naroda ostvari čin agresije koji
po svojim karakteristikama, težini i razmjeru predstavlja kršenje Povelje
Ujedinjenih naroda,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Tko sudjeluje u djelovanju oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Tko izravno i javno potiče na zločin agresije,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Činom agresije iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na to je li prethodno
objavljen rat ili ne, smatra se:
1. invazija ili napad oružanih snaga jedne države na područje druge države, ili
vojna okupacija, makar i privremena koja je posljedica takve invazije ili
napada, ili pripajanje cijelog ili dijela područja druge države uz primjenu
sile,
2. bombardiranje od strane oružanih snaga jedne države područja druge države ili
korištenje bilo kakvog oružja jedne države na području druge države,
3. blokiranje luka ili obala jedne države oružanim snagama druge države,
4. napad oružanih snaga jedne države na zemlju, more, zračne snage, pomorsku i
zračnu flotu druge države,
5. korištenje oružanih snaga jedne države, koje su na području druge države uz
njezinu suglasnost, u suprotnosti s uvjetima predviđenim njihovim sporazumom ili
produljenje prisutnosti vojnih snaga na području druge države po prestanku
sporazuma,
6. davanje dozvole da područje koje je država stavila na raspolaganje drugoj
državi ova koristi za agresiju protiv treće države, ili
7. slanje od strane ili u ime države naoružanih bandi, grupa, paravojnih snaga
ili plaćenika koji izvode oružane akcije protiv druge države koje po svojoj
težini odgovaraju prethodno navedenim radnjama ili njezinom značajnom
sudjelovanju u takvim akcijama.
Zločin protiv čovječnosti
Članak 90.
(1) Tko kršeći pravila međunarodnog prava u sklopu širokog ili sustavnog napada
usmjerenog protiv civilnog pučanstva, uz znanje o tom napadu:
1. ubije drugu osobu,
2. radi istrebljenja nametne nekom civilnom pučanstvu životne uvjete kojima je
cilj dovesti do njegova djelomičnog uništenja,
3. porobi neku osobu tako da nad njom vrši pojedine ili sve ovlasti koje
proizlaze iz prava vlasništva, uključujući vršenje takvih ovlasti u trgovini
ljudima,
4. protjeruje ili prisilno premješta druge osobe putem izgona ili drugih
prisilnih mjera s područja na kome zakonito borave, a bez osnova predviđenih
međunarodnim pravom,
5. protupravno zatvori drugu osobu ili joj na drugi način protupravno oduzme
slobodu,
6. muči osobu kojoj je oduzeta sloboda ili je pod nadzorom okrivljenika tako da
joj namjerno nanosi teške tjelesne ili duševne boli ili patnje, osim onih koje
proizlaze, svojstvene su ili su slučajna posljedica zakonite kazne,
7. siluje drugu osobu, drži je u spolnom ropstvu, prisiljava na prostituciju,
nezakonito drži u zatočenju ženu koja je nasilno zatrudnjela kako bi se utjecalo
na etnički sastav nekog pučanstva ili činile kakve druge teške povrede
međunarodnog prava, drugoj osobi bez njezina pristanka i kada to nije opravdano
medicinskim razlozima oduzme biološku reproduktivnu sposobnost, ili nad njom
izvrši neko drugo spolno nasilje usporedive težine,
8. progoni neku odredivu skupinu ili zajednicu na političkoj, rasnoj,
nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja se
općenito prema međunarodnom pravu smatra nedopustivom, i to počini u vezi s bilo
kojom radnjom opisanom u članku 88. do 91. ovoga Zakona tako da drugoj osobi
zato što pripada određenoj skupini ili zajednici namjerno i u velikoj mjeri
oduzme temeljna prava suprotno međunarodnom pravu,
9. uhiti, drži u zatočeništvu ili otme osobe u ime ili uz dopuštenje, potporu
ili pristanak države ili političke organizacije, a nakon toga odbije priznati
takvo oduzimanje slobode ili uskrati obavijesti o sudbini ili mjestu na kojem se
osobe nalaze, s ciljem da im se uskrati pravna zaštita kroz dulje vremensko
razdoblje,
10. u okviru institucionaliziranog režima sustavnog potlačivanja i dominacije
jedne rasne skupine nad drugom rasnom skupinom ili skupinama i u namjeri
održavanja takvog režima počini neko nečovječno djelo opisano u ovom članku ili
djelo slično nekom od tih djela (zločin apartheida), ili
11. počini ostala nečovječna djela slične naravi kojima se namjerno uzrokuje
teška patnja, teška tjelesna ozljeda, odnosno teško narušenje zdravlja,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko zapovijedi neko od
navedenih kaznenih djela.
Ratni zločin
Članak 91.
(1) Tko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili
međunarodnog oružanog sukoba ili oružanog sukoba koji nema međunarodni značaj
počini neko od sljedećih teških kršenja protiv osoba ili imovine zaštićenih
Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949.:
1. ubojstvo,
2. mučenje ili nečovječno postupanje, uključujući biološke pokuse,
3. nanošenje velike patnje, teške tjelesne ozljede ili teškog narušenja
zdravlja,
4. nezakonito protjerivanje, premještaj ili nezakonito držanje zaštićene osobe u
zatočeništvu,
5. prisiljavanje ratnog zarobljenika ili druge zaštićene osobe na službu u
postrojbama neprijateljske sile,
6. namjerno uskraćivanje prava ratnom zarobljeniku ili drugoj zaštićenoj osobi
na pravičan i redovan postupak,
7. uzimanje talaca, ili
8. uništavanje i oduzimanje imovine u velikim razmjerima koje nije opravdano
vojnom nuždom i koje je provedeno nezakonito i samovoljno,
kaznit će se kaznom zatvora od najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(2) Tko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili
međunarodnog oružanog sukoba ili oružanog sukoba koji nema međunarodni značaj
počini druge teške povrede prava i običaja koji se primjenjuju u međunarodnom
oružanom sukobu ili oružanom sukobu čiji značaj nije međunarodni sukladno
postojećem okviru međunarodnog prava, to jest bilo koje od sljedećih djela:
1. usmjeravanje napada protiv civilnog stanovništva ili protiv pojedinih civila
koji ne sudjeluju izravno u neprijateljstvima,
2. usmjeravanje napada protiv civilnih objekata, odnosno objekata koji nisu
vojni ciljevi,
3. usmjeravanje napada protiv osoba, uređaja, materijala, jedinica ili vozila
uključenih u humanitarnu pomoć ili misiju održavanja mira sukladno Povelji
Ujedinjenih naroda, tako dugo dok oni imaju pravo na zaštitu civila ili civilnih
objekata prema odredbama međunarodnog ratnog prava,
4. pokretanje napada sa znanjem da će takav napad uzgredno dovesti do smrti ili
ozljeda civila ili štete na civilnim objektima ili do teške, dugoročne i opsežne
štete u prirodnom okolišu koja bi očito bila prevelika u odnosu na očekivani
konkretan i izravan vojni dobitak,
5. napadanje ili bombardiranje, bilo kojim sredstvima, gradova, sela, naselja
ili zgrada koje su nebranjene i ne predstavljaju vojne ciljeve,
6. ubijanje ili ranjavanje borca koji se predao, nakon što je položio oružje ili
ostao bez sredstava za borbu,
7. nepravilna uporaba zastave primirja, zastave ili vojnog znakovlja i odore
neprijatelja ili Ujedinjenih naroda, kao i posebnih znakova Ženevskih
konvencija, zbog koje je došlo do pogibije ili teških ozljeda,
8. premještanje, izravno ili posredno, dijelova vlastitog civilnog stanovništva
na okupirano područje od strane okupatorske sile, ili deportacija ili premještaj
čitavog stanovništva okupiranog područja ili jednog njegovog dijela, unutar toga
područja ili izvan njega,
9. usmjeravanje napada protiv zgrada posvećenih vjeri, obrazovanju, umjetnosti,
znanosti ili humanitarnim svrhama, protiv povijesnih spomenika i kulturnih
dobara, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom
da nisu vojni ciljevi,
10. podvrgavanje osoba koje su bile u vlasti protivničke strane tjelesnom
sakaćenju, uzimanju tkiva ili organa za transplantaciju ili medicinskim ili
znanstvenim pokusima bilo koje vrste koji nisu opravdani medicinskim, zubarskim
ili bolničkim tretmanom osoba o kojima je riječ te koji se ne izvode u njihovom
interesu, a dovode do smrti ili ozbiljne opasnosti po zdravlje takve osobe ili
osoba,
11. podmuklo ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljske nacije ili
vojske,
12. proglašavanje da se protivniku neće dati nikakva milost,
13. uništavanje ili oduzimanje neprijateljske imovine osim ako je ono nužno zbog
ratnih potreba,
14. proglašenje prava i radnji državljana neprijateljske strane zabranjenim,
suspendiranim ili nedopuštenim u sudskom postupku,
15. prisiljavanje državljana neprijateljske strane da sudjeluju u ratnim
operacijama usmjerenim protiv vlastite zemlje čak i ako su bili u službi
zaraćene strane prije početka rata,
16. pljačkanje gradova ili mjesta,
17. uporaba otrova ili otrovnog oružja,
18. uporaba otrovnih plinova, plinova zagušljivaca ili drugih plinova te svih
sličnih tekućina, tvari ili naprava,
19. uporaba metaka koji se u ljudskom tijelu lako šire ili raspršuju,
20. uporaba oružja, projektila, materijala i drugog načina ratovanja koji po
svojoj prirodi nanose suvišne ozljede ili nepotrebne patnje ili kojima je
svojstvo da protivno međunarodnom ratnom pravu ne razlikuju vojne i civilne
ciljeve, ako je takvo oružje, projektili, materijal ili način ratovanja predmet
sveobuhvatne zabrane,
21. skrnavljenje osobnog dostojanstva, posebice ponižavajući i degradirajući
postupci, kolektivno kažnjavanje,
22. silovanje, spolno porobljavanje, prisiljavanje na prostituciju ili
izazivanje nasilne trudnoće, prisilne sterilizacije ili kojeg drugog oblika
spolnog nasilja koji predstavlja tešku povredu Ženevskih konvencija,
23. iskorištavanje prisutnosti civila ili drugih zaštićenih osoba da se određena
mjesta, područja ili vojne snage zaštite od vojnih operacija,
24. usmjeravanje napada na zgrade, materijal, medicinske jedinice i prijevozna
sredstva te osoblje koje koristi posebne znakove Ženevskih konvencija sukladno
međunarodnom pravu,
25. pribjegavanje izgladnjivanju civila kao načinu vođenja rata uskraćivanjem
sredstava nužnih za opstanak, uključujući i otežavanje pristupa humanitarnoj
pomoći, propisanoga Ženevskim konvencijama,
26. novačenje djece u nacionalne oružane snage ili oružane skupine odvojene od
oružanih snaga države ili njihovo korištenje u aktivnom sudjelovanju u
neprijateljstvima, ili
27. premještanje civilnog stanovništva zbog razloga povezanih uz sukob osim ako
to traži sigurnost civila ili neizbježni vojni razlog,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko djelo iz stavka 2. ovoga
članka počini prema velikom broju ljudi ili na osobito okrutan ili podmukao
način, iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda.
(4) Tko zapovijedi da se počini djelo iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka
kaznit će se kao da ga je sam počinio.
Povreda pregovarača
Članak 92.
Tko kršeći pravila međunarodnoga prava za vrijeme rata ili oružanoga sukoba
vrijeđa, zlostavlja ili zadrži pregovarača ili njegovu pratnju ili im spriječi
povratak, ili na drugi način povrijedi njihovu nepovredivost,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Zlouporaba međunarodnih znakova
Članak 93.
Tko u području oružanih operacija zlouporabi ili neovlašteno nosi zastavu ili
znak Ujedinjenih naroda, Crvenog križa ili znakove koji njima odgovaraju, ili
druge priznate međunarodne znakove kojima se obilježavaju određeni objekti radi
zaštite od oružanih operacija,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika
Članak 94.
Tko kršeći pravila međunarodnoga prava, nakon završetka rata ili oružanoga
sukoba naredi ili izvrši neopravdanu odgodu povratka ratnih zarobljenika ili
civilnih osoba,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Novačenje plaćenika
Članak 95.
(1) Tko kršeći pravila međunarodnoga prava novači, koristi, plaća ili
osposobljava plaćenika za sudjelovanje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu
nasilja usmjerenom na rušenje vlade, podrivanje teritorijalne cjelovitosti
države ili ugrožavanje njezina ustavnog ustrojstva,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko novači dijete u oružane snage ili oružane skupine odvojene od oružanih
snaga, ili tako unovačeno dijete koristi u neposrednim neprijateljskim
djelovanjima,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko radi stjecanja materijalne koristi kao punoljetni plaćenik izravno
sudjeluje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu nasilja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Odgovornost zapovjednika
Članak 96.
(1) Vojni zapovjednik ili nadređena civilna osoba ili osoba koja stvarno djeluje
kao vojni zapovjednik ili nadređena civilna osoba koja ne spriječi osobu koja se
nalazi pod njezinim stvarnim zapovjedništvom i nadzorom ili stvarnom vlašću i
nadzorom da počini kazneno djelo iz članka 88. do 91. ovoga Zakona kaznit će se
kao da ga je sama počinila. U tom slučaju neće se primijeniti odredba članka 20.
stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Vojni zapovjednik ili osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik koja
je propustila dužni nadzor nad snagama koje se nalaze pod njezinim stvarnim
zapovjedništvom i nadzorom ili stvarnom vlašću i nadzorom ako je morala znati da
njezine snage čine ili se spremaju počiniti kazneno djelo iz članka 88. do
članka 91. ovoga Zakona i nije poduzela sve nužne i razborite mjere u svojoj
moći kako bi ih u tome spriječila,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se nadređena osoba, kod svih
drugih odnosa nadređenosti i podređenosti osim onih iz stavka 2. ovoga članka,
koja je propustila dužni nadzor nad podređenima koji se nalaze pod njezinom
stvarnom vlašću i nadzorom ako je svjesno zanemarivala obavijesti da oni čine
ili se spremaju počiniti kazneno djelo iz članka 88. do članka 91. ovoga Zakona
i ako su ta djela u okviru njezinih stvarnih ovlasti i nadzora, a ona nije
poduzela sve nužne i razborite mjere u svojoj moći kako bi ih u tome spriječila.
(4) Ako je dužni nadzor iz stavka 2. i 3. ovoga članka propušten iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Osobe navedene u stavku 1., 2. i 3. ovoga članka koje ne proslijede saznanja
o kaznenim djelima iz članka 88. do članka 91. ovoga Zakona nadležnim vlastima u
cilju provođenja istrage i kaznenog progona nad neposrednim počiniteljima koji
su im podređeni,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Terorizam
Članak 97.
(1) Tko s ciljem ozbiljnog zastrašivanja pučanstva, ili prisiljavanja države ili
međunarodne organizacije da što učini ili ne učini, ili ozbiljnog narušavanja
ili uništavanja temeljnih ustavnih, političkih, gospodarskih ili društvenih
struktura države ili međunarodne organizacije, počini jedno od sljedećih djela
koje može ozbiljno naštetiti državi ili međunarodnoj organizaciji:
1. napade na život osobe koji mogu prouzročiti smrt,
2. napade na tijelo drugoga,
3. otmicu ili uzimanje talaca,
4. uništenje državnih ili javnih objekata, prometnog sustava, infrastrukture
uključujući i informacijske sustave, nepokretne platforme na epikontinentalnom
pojasu, javnog mjesta ili privatne imovine koje može ugroziti živote ljudi ili
prouzročiti znatnu gospodarsku štetu,
5. otmicu zrakoplova, broda ili drugih sredstava javnog prijevoza ili prijevoza
robe,
6. izrada, posjedovanje, pribavljanje, prijevoz, opskrba ili uporaba oružja,
eksploziva, nuklearnog, biološkog ili kemijskog oružja, kao i istraživanje i
razvoj nuklearnog, biološkog ili kemijskog oružja,
7. ispuštanje opasnih tvari ili prouzročenje požara, eksplozija ili poplava,
čime se ugrožava život ljudi,
8. ometanje ili obustava opskrbe vodom, električnom energijom ili drugim
osnovnim prirodnim resursom, čime se ugrožava život ljudi, ili
9. posjeduje ili koristi radioaktivne tvari ili izrađuje, posjeduje ili koristi
uređaj za aktiviranje, raspršivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili
ionizirajućeg zračenja, koristi ili ošteti nuklearni objekt tako da dođe do
ispuštanja ili opasnosti od ispuštanja radioaktivnog materijala, ili upotrebom
sile ili prijetnje zahtijeva radioaktivni materijal, uređaj za aktiviranje,
raspršivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili nuklearni objekt,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Tko prijeti počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena velika
razaranja ili je prouzročena smrt jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(4) Ako počinitelj prigodom počinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka
s namjerom usmrti jednu ili više osoba,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
Financiranje terorizma
Članak 98.
(1) Tko izravno ili neizravno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se ona
koriste ili znajući da će se koristiti, u potpunosti ili djelomično, u svrhu
činjenja jednog ili više kaznenih djela iz članka 97., članka 99. do članka
101., članka 137., članka 216. stavka 1. do 3., članka 219., članka 223., članka
224., članka 352. do članka 355. ovoga Zakona ili drugog kaznenog djela kojem je
cilj prouzročiti smrt ili tešku tjelesnu ozljedu civila ili druge osobe koja
nije aktivno uključena u oružani sukob, ako je svrha tog djela zastrašiti
stanovništvo ili prisiliti neku državu ili međunarodnu organizaciju da što učini
ili ne učini,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko izravno ili neizravno daje
ili prikuplja sredstva s ciljem da se ona koriste ili znajući da će se
koristiti, u potpunosti ili djelomično od strane terorista ili terorističkog
udruženja.
(3) Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se oduzeti.
Javno poticanje na terorizam
Članak 99.
Tko javno iznese ili pronese zamisli kojima se izravno ili neizravno potiče na
počinjenje kaznenog djela iz članka 97., članka 98., članka 137., članka 216.
stavka 1. do 3., članka 219., članka 223., članka 224., članka 352. do članka
355. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Novačenje za terorizam
Članak 100.
Tko vrbuje drugoga da se pridruži terorističkom udruženju radi njegovog
doprinosa u počinjenju kaznenog djela iz članka 97., članka 102., članka 137.,
članka 216. stavka 1. do 3., članka 219., članka 223., članka 224., članka 352.
do članka 355. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Obuka za terorizam
Članak 101.
Tko daje upute o izradi i korištenju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog
oružja ili štetnih ili opasnih tvari ili o drugim specifičnim metodama ili
tehnikama znajući da se te vještine namjeravaju koristiti za počinjenje kaznenog
djela iz članka 97., članka 98., članka 137., članka 216. stavka 1. do 3.,
članka 219., članka 223., članka 224., članka 352. do članka 355. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Terorističko udruženje
Članak 102.
(1) Tko organizira ili vodi zločinačko udruženje kojemu je cilj počinjenje
kaznenog djela iz članka 97. do članka 101., članka 137., članka 216. stavka 1.
do 3., članka 219., članka 223., članka 224., članka 352. do članka 355. ovoga
Zakona ili drugog kaznenog djela kojem je cilj prouzročiti smrt ili tešku
tjelesnu ozljedu civila ili druge osobe koja nije aktivno uključena u oružani
sukob, ako je svrha tog djela zastrašiti stanovništvo ili prisiliti neku državu
ili međunarodnu organizaciju da što učini ili ne učini,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Tko postane pripadnikom zločinačkog udruženja iz stavka 1. ovoga članka, ili
poduzme radnju za koju zna da pridonosi ostvarenju cilja terorističkog
udruženja,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji pravodobnim
otkrivanjem terorističkog udruženja spriječi počinjenje kaznenih djela navedenih
u stavku 1. ovoga članka ili pripadnik terorističkog udruženja koji ga otkrije
prije nego što u njegovom sastavu ili za njega počini kazneno djelo navedeno u
stavku 1. ovoga članka može se osloboditi kazne.
Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
Članak 103.
Tko priprema počinjenje kaznenih djela iz članka 88. do članka 91. i članka 97.
ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje
Članak 104.
Službena osoba ili osoba koja na poticaj ili s izričitim ili prešutnim
pristankom službene osobe ili druge osobe koja djeluje u svojstvu službene osobe
prouzroči drugome tešku tjelesnu ili duševnu bol ili patnju da bi od njega ili
druge osobe dobila obavijest ili priznanje, ili da bi ga kaznila za djelo što ga
je počinio ili je osumnjičen da ga je počinio on ili neka druga osoba, ili da bi
se on ili druga osoba zastrašila ili da bi se na njega ili drugu osobu izvršio
pritisak, ili zbog bilo kojeg razloga utemeljenog na bilo kojem obliku
diskriminacije,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Ropstvo
Članak 105.
(1) Tko kršeći pravila međunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu sličan
odnos ili ga drži u takvom odnosu, kupi, proda, preda ili posreduje u kupnji,
prodaji ili predaji takve osobe ili potiče drugog da proda svoju slobodu ili
slobodu osobe koju uzdržava ili se o njoj brine,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko prevozi ljude koji se nalaze u ropskom ili njemu sličnom odnosu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. počini prema djetetu,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Trgovanje ljudima
Članak 106.
(1) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom
ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, davanjem ili primanjem novčane
naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad
drugom osobom, ili na drugi način vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima
osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad osobom radi iskorištavanja njezinog
rada putem prisilnog rada ili služenja, uspostavom ropstva ili njemu sličnog
odnosa, ili radi njezinog iskorištavanja za prostituciju ili druge oblike
spolnog iskorištavanja uključujući i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog
ili prisilnog braka, ili radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi
njezinog korištenja u oružanim sukobima ili radi činjenja protupravne radnje,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko vrbuje, preveze, prevede,
skriva ili prima dijete, ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad djetetom radi
iskorištavanja njegovog rada putem prisilnog rada ili služenja, uspostavom
ropstva ili njemu sličnog odnosa, ili radi njegovog iskorištavanja za
prostituciju ili druge oblike spolnog iskorištavanja uključujući i pornografiju
ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka ili za nezakonito posvojenje,
ili radi uzimanja dijelova njegovog tijela, ili radi njegovog korištenja u
oružanim sukobima.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema djetetu, ili
je kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počinila službena osoba u
obavljanju svoje službe, ili je počinjeno u odnosu na veći broj osoba, ili je
svjesno doveden u opasnost život jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko znajući da je osoba žrtva
trgovanja ljudima koristi njezine usluge koje su rezultat jednog od oblika
njezinog iskorištavanja navedenog u stavku 1. i 2. ovoga članka.
(5) Tko s ciljem omogućavanja počinjenja djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga
članka zadrži, oduzme, sakrije, ošteti ili uništi putnu ispravu ili ispravu o
dokazivanju identiteta druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(6) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 5. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(7) Pristanak na iskorištavanje same osobe na čiju štetu je trgovanje ljudima
počinjeno bez utjecaja je na postojanje tog kaznenog djela.
Trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima
Članak 107.
(1) Tko nabavi, posjeduje, prevozi, prenosi, čuva, primi ili presadi ljudski
organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako je znao ili morao i mogao znati da
potiču od osobe koja je žrtva trgovine ljudima radi uzimanja dijelova tijela iz
članka 106. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom
ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti nabavi, posjeduje, prevozi,
prenosi, čuva ili primi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo
tijelo radi uzimanja dijelova tijela,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Tko dajući novčanu naknadu ili drugu usporedivu korist nabavi ljudski organ,
tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo tijelo,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se tko radi zarade navede drugog
ili mu pomogne dati vlastiti organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus za novčanu
naknadu ili drugu korist.
(5) Tko izvadi ili presadi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako
je znao ili je morao i mogao znati da je za njega darivatelj dobio novčanu
naknadu ili drugu korist,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(6) Kaznom iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se tko oglašava potrebu ili
dostupnost ljudskog organa, tkiva, stanice, zametka, fetusa ili mrtvog tijela
radi ponude ili traženja novčane naknade ili druge koristi.
Kloniranje i promjena ljudskog genoma
Članak 108.
(1) Tko postupa s ciljem stvaranja ljudskog bića koje s drugim živim ili mrtvim
ljudskim bićem dijeli isti set gena stanične jezgre,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko poduzme zahvat usmjeren na promjenu ljudskoga genoma koja nije za
preventivne, dijagnostičke ili terapijske svrhe, ili koji je za preventivne,
dijagnostičke ili terapijske svrhe, ali je cilj promjene uvođenje preinaka u
genomu potomka pacijenta,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Zabrana miješanja ljudskih spolnih stanica sa životinjskim
Članak 109.
Tko oplodi žensku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom bilo koje druge vrste osim
sjemene stanice čovjeka ili životinjsku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom
čovjeka, izmijeni ljudski zametak presađivanjem životinjskih zametaka ili
ljudske spolne stanice ili ljudski zametak unese u životinju ili životinjske
spolne stanice ili životinjski zametak unese u ženu,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
GLAVA DESETA (X.)
KAZNENA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
Ubojstvo
Članak 110.
Tko ubije drugoga,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Teško ubojstvo
Članak 111.
Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit će
se:
1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način,
2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne
smetnje ili trudnoće,
3. tko ubije člana obitelji kojeg je već ranije zlostavljao,
4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih
niskih pobuda,
5. tko drugoga ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela,
6. tko ubije službenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem službene dužnosti.
Usmrćenje
Članak 112.
(1) Tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, teškim
vrijeđanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraženosti
ili prepasti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duševnog opterećenja zbog
trudnoće ili poroda,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko usmrti drugoga na njegov izričit i ozbiljan zahtjev iz suosjećanja zbog
njegovog teškog zdravstvenog stanja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Prouzročenje smrti iz nehaja
Članak 113.
Tko prouzroči smrt drugoga iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Sudjelovanje u samoubojstvu
Članak 114.
(1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u
samoubojstvu pa ono bude počinjeno ili pokušano,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u odnosu na dijete koje je
navršilo četrnaest godina ili osobu čija je sposobnost shvaćanja svog postupanja
bitno smanjena,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Protupravni prekid trudnoće
Članak 115.
(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoće, trudnoj osobi izvrši, potakne je
ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće s njezinim pristankom,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt trudne
osobe ili joj je zdravlje teško narušeno,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko trudnoj osobi bez njezinog pristanka izvrši prekid trudnoće,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka prouzročena smrt trudne
osobe ili joj je zdravlje teško narušeno,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Sakaćenje ženskih spolnih organa
Članak 116.
(1) Tko ženskoj osobi potpuno ili djelomično ukloni ili trajno promijeni vanjski
spolni organ,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko žensku osobu potakne ili joj pomogne da se podvrgne radnjama iz stavka
1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz mržnje, prema djetetu ili
članu obitelji,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Tjelesna ozljeda
Članak 117.
(1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. počini iz mržnje, prema članu obitelji ili prema
osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje,
invaliditeta ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili javne
ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. progoni se po privatnoj tužbi.
Teška tjelesna ozljeda
Članak 118.
(1) Tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz mržnje, prema članu obitelji
ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne
smetnje, invaliditeta ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe
ili javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Osobito teška tjelesna ozljeda
Članak 119.
(1) Ako je kaznenim djelom iz članka 116. stavka 1. i 2. i članka 118. stavka 1.
ovoga Zakona doveden u opasnost život ozlijeđenog, ili je uništen ili trajno i u
znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili
je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozlijeđenog, ili trajno i teško
narušenje njegova zdravlja, trajna iznakaženost ili trajna nesposobnost za
reprodukciju,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz mržnje, prema članu obitelji
ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne
smetnje, invaliditeta ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe
ili javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko neku od posljedica navedenih u stavku 1. ovoga članka prouzroči
namjerno,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
Teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti
Članak 120.
Ako je počinjenjem kaznenog djela iz članka 116., članka 118. i članka 119.
ovoga Zakona prouzročena smrt,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Teška tjelesna ozljeda iz nehaja
Članak 121.
(1) Tko djelo iz članka 118. počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz članka 119. ovoga Zakona počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Sudjelovanje u tučnjavi
Članak 122.
(1) Tko sudjeluje u tučnjavi ili u napadu više osoba, ako su tučnjava ili napad
imali za posljedicu smrt ili tešku tjelesnu ozljedu jedne ili više osoba, za
samo takvo sudjelovanje,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili više osoba koje sudjeluju u
tučnjavi ili napadu iz stavka 1. ovoga članka ili organizira takvu tučnjavu ili
napad,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je osoba u tučnjavu
uvučena bez svoje krivnje ili se samo branila ili je razdvajala druge sudionike
u tučnjavi.
Nepružanje pomoći
Članak 123.
(1) Tko ne pruži pomoć osobi u životnoj opasnosti, iako je to mogao učiniti bez
veće opasnosti za sebe ili drugoga,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko ne pruži pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to
mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Napuštanje nemoćne osobe
Članak 124.
Tko nemoćnu osobu koja mu je povjerena ostavi bez pomoći u prilikama koje su
opasne za njezin život ili zdravlje,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
GLAVA JEDANAESTA (XI.)
KAZNENA DJELA PROTIV LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
Povreda ravnopravnosti
Članak 125.
(1) Tko na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom
podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju, bračnom ili
obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom
naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju, spolnom opredjeljenju ili drugim
osobinama uskrati, ograniči ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili
primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapošljavanje i
napredovanje, ili tko na temelju te razlike ili pripadnosti daje drugome
povlastice ili pogodnosti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko progoni pojedince ili
organizacije zbog njihova zalaganja za ravnopravnost ljudi.
Povreda slobode izražavanja nacionalne pripadnosti
Članak 126.
(1) Tko pripadniku nacionalne manjine uskrati ili ograniči pravo na slobodu
izražavanja nacionalne pripadnosti ili na kulturnu autonomiju,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko suprotno propisima o
uporabi jezika i pisma, uskrati ili ograniči osobi pravo služiti se svojim
jezikom i pismom.
Povreda slobode mišljenja i izražavanja misli
Članak 127.
(1) Tko uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog nastupa, slobodu tiska
ili drugih sredstava priopćavanja ili slobodno osnivanje ustanova javnog
priopćavanja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko naredi ili provodi
cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ograniči slobodu izvještavanja.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protupravno spriječi
tiskanje, prodaju ili raspačavanje knjiga, časopisa, novina ili drugih tiskanih
stvari, ili proizvodnju i emitiranje radijskog i televizijskog programa,
programa novinskih agencija ili objavljivanje drugih medijskih sadržaja.
Povreda prava na okupljanje i prosvjed
Članak 128.
(1) Tko uskrati ili ograniči pravo na javno okupljanje ili mirni prosvjed koji
je organiziran u skladu sa zakonom,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko silom, ozbiljnom
prijetnjom ili na drugi način spriječi, onemogući ili znatno ometa javno
okupljanje ili mirni prosvjed koji je organiziran u skladu sa zakonom.
Povreda prava na udruživanje
Članak 129.
Tko uskrati ili ograniči pravo na osnivanje političkih stranaka, sindikata ili
drugih udruga, uključivanje u njih ili istupanje iz njih koje je u skladu sa
zakonom,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Povreda slobode vjere
Članak 130.
(1) Tko uskrati ili ograniči slobodu savjesti i vjeroispovijesti, javnog
očitovanja vjere ili drugog uvjerenja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko vjerskoj zajednici koja
djeluje u skladu sa zakonom uskrati pravo jednakosti s drugim vjerskim
zajednicama u Republici Hrvatskoj ili joj uskrati ili ograniči javno obavljati
vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, zavode, socijalne ili dobrotvorne
ustanove i upravljati njima.
GLAVA DVANAESTA (XII.)
KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANJA
Povreda prava na rad
Članak 131.
(1) Tko otkaže ugovor o radu radniku zato što se u dobroj vjeri zbog opravdane
sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadležnim osobama ili tijelima
državne vlasti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko otkaže ugovor o radu
jednom ili više radnika zbog njihovog sudjelovanja u štrajku koji je organiziran
i proveden u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne izvrši pravomoćnu
sudsku odluku kojom je odlučeno o vraćanju radnika na posao.
Neisplata plaće
Članak 132.
(1) Tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne daje podatke ili daje
netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili
isplaćuje djelomično.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kada je do neisplate došlo
zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili
nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s
ciljem izbjegavanja isplate plaće.
(4) Ako počinitelj iz stavka 1. ovoga članka naknadno uplati zaostale plaće,
može se osloboditi kazne.
(5) Pod plaćom se u smislu ovoga članka podrazumijeva osnovna plaća i sva druga
davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu
što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu.
Zlostavljanje na radu
Članak 133.
(1) Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na
drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje ili povrijedi njegova
prava,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Povreda prava iz socijalnog osiguranja
Članak 134.
Tko drugome uskrati ili ograniči pravo iz mirovinskog ili zdravstvenog
osiguranja ili osiguranja od nezaposlenosti utvrđenog zakonom ili uskrati uplatu
doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ako time nisu ispunjena
obilježja nekog drugog kaznenog djela,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Protuzakonito zapošljavanje
Članak 135.
Tko zaposli osobu koja nezakonito boravi na području Republike Hrvatske, a koja
nije ni državljanin države članice Europske unije niti uživa pravo slobode
kretanja u Europskoj uniji, pod uvjetima rada koji su iskorištavajući, ili
znajući da je žrtva trgovine ljudima, ili da je mlađa od osamnaest godina, ili
tko kroz dulje vrijeme ili ponovljeno zapošljava takve osobe ili ih istodobno
zaposli veći broj,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
GLAVA TRINAESTA (XIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE
Protupravno oduzimanje slobode
Članak 136.
(1) Tko drugoga protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme
ili ograniči slobodu kretanja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da ga prisili da što učini,
ne učini ili trpi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno prema djetetu,
ili je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od petnaest dana, ili je
počinjeno na okrutan način, ili je osobi kojoj je protupravno oduzeta sloboda
prouzročena teška tjelesna ozljeda, ili je počinjeno od strane službene osobe u
obavljanju službe ili javne ovlasti,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka prouzročena smrt
osobe kojoj je protupravno oduzeta sloboda,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Počinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu osobu kojoj je protupravno
oduzeta sloboda prije nego što je ostvario cilj iz stavka 2. ovoga članka, može
se osloboditi kazne.
(6) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Otmica
Članak 137.
(1) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da nekog trećeg prisili da
što učini, ne učini ili trpi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno uz prijetnju da će
se oteta osoba usmrtiti, ili je počinjeno na okrutan način, ili je otetoj osobi
prouzročena teška tjelesna ozljeda, ili je počinjeno prema djetetu ili osobi s
invaliditetom,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt otete
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Počinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu otetu osobu prije nego što je
ostvario cilj iz stavka 1. i 2. ovoga članka, može se osloboditi kazne.
Prisila
Članak 138.
(1) Tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da što učini, ne učini
ili trpi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po privatnoj tužbi, osim
ako je počinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s invaliditetom ili članu
obitelji.
Prijetnja
Članak 139.
(1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti,
teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo
podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim
oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili
materijalni opstanak,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. počinjeno prema službenoj ili
odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi
s njegovim poslom, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću
uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme
stavljena u težak položaj,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po privatnoj tužbi, a
kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka progoni se po prijedlogu, osim ako je
djelo iz stavka 1. ili 2. počinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s
invaliditetom ili članu obitelji.
Nametljivo ponašanje
Članak 140.
(1) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom
uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način
zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili
sigurnost njoj bliskih osoba,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u odnosu na sadašnjeg ili
bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga ili istospolnog partnera, osobu s kojom je
počinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka progoni se po prijedlogu, osim
ako je počinjeno prema djetetu.
GLAVA ČETRNAESTA (XIV.)
KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI
Narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora
Članak 141.
(1) Tko neovlašteno prodre u tuđi dom ili poslovni prostor ili zatvoreni ili
ograđeni prostor koji pripada tom domu ili poslovni prostor ili se na zahtjev
ovlaštene osobe otuda ne udalji,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini službena osoba u
obavljanju službe ili javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Povreda tajnosti pisama i drugih pošiljaka
Članak 142.
(1) Tko neovlašteno otvori tuđu pošiljku, pismo, brzojav, elektroničku poštu ili
kakvo drugo sredstvo dopisivanja, ili na drugi način povrijedi njihovu tajnost,
ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugome preda tuđu zatvorenu
pošiljku ili pismo, brzojav, elektroničku poštu ili kakvo drugo sredstvo
dopisivanja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist ili da
drugome prouzroči kakvu štetu priopći drugome podatak koji je saznao povredom
tajnosti tuđe pošiljke, pisma, brzojava, elektroničke pošte ili kakvog drugog
sredstva dopisivanja, ili se s tom tajnom posluži,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini službena osoba u
obavljanju službe ili javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje
Članak 143.
(1) Tko neovlašteno zvučno snimi nejavno izgovorene riječi drugoga ili tko
posebnim napravama neovlašteno prisluškuje nejavno izgovorene riječi drugoga
koje mu nisu namijenjene,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko snimljene riječi iz stavka
1. uporabi ili učini dostupnim trećoj osobi ili tko prisluškivane riječi iz
stavka 1. doslovce ili u bitnim crtama javno iznese.
(3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini službena osoba u
obavljanju službe ili javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. i 2. ovoga članka učinjene u
javnom interesu ili drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite
privatnosti snimane ili prisluškivane osobe.
(5) Kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka progone se po prijedlogu.
(6) Snimke i posebne naprave kojima je počinjeno kazneno djelo iz ovoga članka
će se oduzeti.
Neovlašteno slikovno snimanje
Članak 144.
(1) Tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od
pogleda neovlašteno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili učini dostupnom
trećoj osobi i na taj način povrijedi njegovu privatnost,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini službena osoba u
obavljanju službe ili javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
(4) Snimke i posebne naprave kojima je počinjeno kazneno djelo iz ovoga članka
će se oduzeti.
Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne
Članak 145.
(1) Odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove
socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije
podatak o osobnom ili obiteljskom životu koji joj je povjeren u obavljanju
njezinog zvanja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je otkrivanje tajne
počinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji su pretežniji od
interesa čuvanja tajne.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Nedozvoljena uporaba osobnih podataka
Članak 146.
(1) Tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi
osobne podatke fizičkih osoba,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko protivno uvjetima određenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike
Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi način učini dostupnim
drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovoga članka sebi ili drugome pribavi
znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se tko djelo iz stavka 1. ovoga
članka počini prema djetetu ili tko protivno uvjetima određenima u zakonu
prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba koji se odnose na
rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja,
sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život te osobne podatke fizičkih osoba
o kaznenom ili prekršajnom postupku.
(4) Ako kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga članka počini službena osoba u
obavljanju svojih ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
GLAVA PETNAESTA (XV.)
KAZNENA DJELA PROTIV ČASTI I UGLEDA
Uvreda
Članak 147.
(1) Tko uvrijedi drugoga,
kaznit će se novčanom kaznom do devedeset dnevnih iznosa.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije,
računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je
uvreda postala pristupačnom većem broju osoba,
kaznit će se novčanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa.
(3) Ako uvrijeđeni uzvrati uvredu, sud može oba počinitelja osloboditi kazne.
(4) Ako je počinitelj bio izazvan nedoličnim ponašanjem oštećenika, ili je
oštećenik pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog počinjenog djela, sud ga
može osloboditi kazne.
(5) Nema kaznenog djela uvrede ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti
proizlazi da je omalovažavanje počinjeno radi zaštite drugih opravdanih
interesa.
Sramoćenje
Članak 148.
(1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese činjeničnu tvrdnju koja može
škoditi njegovoj časti ili ugledu,
kaznit će se novčanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije,
računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je
ono postalo pristupačno većem broju osoba,
kaznit će se novčanom kaznom do tristo šezdeset dnevnih iznosa.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako počinitelj dokaže
istinitost činjeničnih tvrdnji koje je iznosio ili pronosio ili postojanje
ozbiljnog razloga zbog kojeg je, postupajući u dobroj vjeri, povjerovao u
njihovu istinitost.
(4) Nije dopušteno dokazivanje okolnosti iz stavka 3. ovoga članka počinitelju
koji činjeničnu tvrdnju nije iznosio ili pronosio u javnom interesu ili iz
drugog opravdanog razloga, a postupao je pretežito s ciljem da naškodi časti ili
ugledu drugoga, pogotovo ako se tvrdnje odnose na osobni ili obiteljski život
druge osobe.
(5) Prizna li počinitelj neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih, sud ga može
osloboditi kazne.
Kleveta
Članak 149.
(1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju
koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita,
kaznit će se novčanom kaznom do tristo šezdeset dnevnih iznosa.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije,
računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je
ono postalo pristupačno većem broju osoba,
kaznit će se novčanom kaznom do petsto dnevnih iznosa.
Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv časti i ugleda
Članak 150.
(1) Kaznena djela protiv časti i ugleda progone se po privatnoj tužbi.
(2) Ako su kaznena djela protiv časti i ugleda počinjena prema umrloj osobi,
kazneni postupak može se pokrenuti privatnom tužbom bračnog ili izvanbračnog
druga, istospolnog partnera, roditelja, djece, posvojitelja, posvojenika, braće
ili sestara umrle osobe.
Javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv časti i ugleda
Članak 151.
(1) Presuda kojom je oglašen krivim počinitelj kaznenog djela protiv časti i
ugleda počinjenog putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže
ili drugog sredstva javnog priopćavanja objavit će se u cijelosti ili djelomično
na zahtjev oštećenika, a o trošku počinitelja.
(2) Sud će u presudi odrediti način njezinog objavljivanja pri čemu će, uvijek
kada je to moguće, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog priopćavanja u
kojem je kazneno djelo počinjeno.
GLAVA ŠESNAESTA (XVI.)
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE
Spolni odnošaj bez pristanka
Članak 152.
(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim
izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom
osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez
svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu
radnju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz
stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga članka postoji ako je osoba svojom voljom
odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila
je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema
osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz
uporabu sile ili prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se
prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog
kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je
protupravno oduzeta sloboda.
Silovanje
Članak 153.
(1) Tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona počini uporabom sile ili
prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz
stavka 1. ovoga članka
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Teška kaznena djela protiv spolne slobode
Članak 154.
(1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se tko djelo iz članka
152. stavka 1. ovoga Zakona počini:
1. prema članu obitelji,
2. prema žrtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoće,
invaliditeta, teške tjelesne ili duševne smetnje,
3. na osobito okrutan ili osobito ponižavajući način,
4. iz mržnje,
5. zajedno s jednim ili više počinitelja, pri čemu je prema istoj osobi izvršeno
više spolnih odnošaja ili s njim izjednačenih spolnih radnji,
6. uz uporabu oružja ili opasnog oruđa,
7. na način da je silovana osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je ostala trudna.
(2) Tko djelo iz članka 153. stavka 1. ovoga Zakona počini pod okolnostima iz
stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 152. stavka 1. ili članka 153. stavka 1.
ovoga Zakona prouzročena smrt silovane osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.
Bludne radnje
Članak 155.
(1) Tko pod uvjetima iz članka 152. ovoga Zakona kad nije počinjen ni pokušaj
tog kaznenog djela, počini bludnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko pod uvjetima iz članka 153. ili članka 154. ovoga Zakona kad nije
počinjen ni pokušaj tih kaznenih djela, počini bludnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Spolno uznemiravanje
Članak 156.
(1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu
nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti,
invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno
ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu
dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili
uvredljivo okruženje.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Prostitucija
Članak 157.
(1) Tko radi zarade ili druge koristi drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potiče
na pružanje spolnih usluga ili organizira ili omogući drugoj osobi pružanje
spolnih usluga,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom,
zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, prisili ili navede
na pružanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge takve osobe uz
naplatu, a znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko putem sredstava javnog informiranja i drugih sličnih sredstava oglašava
prostituciju,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga članka okolnost je li
osoba koju se namamljuje, vrbuje, potiče ili iskorištava za prostituciju na to
pristala i je li se već time bavila.
GLAVA SEDAMNAESTA (XVII.)
KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA I ISKORIŠTAVANJA DJETETA
Spolna zlouporaba djeteta mlađeg od petnaest godina
Članak 158.
(1) Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom
mlađim od petnaest godina, ili ga navede da izvrši spolni odnošaj ili s njime
izjednačenu spolnu radnju s trećom osobom ili da nad samim sobom izvrši sa
spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko nad djetetom mlađim od petnaest godina izvrši bludnu radnju, ili ga
navede da izvrši bludnu radnju s drugom osobom ili da nad samim sobom izvrši
bludnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako razlika u dobi između
osoba koje vrše spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju ili bludnu
radnju nije veća od tri godine.
(4) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi da dijete iz stavka 1. ovoga
članka ima najmanje petnaest godina kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina, a ako je bio u otklonjivoj zabludi da dijete iz stavka 2. ovoga
članka ima najmanje petnaest godina kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(5) Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom
mlađim od petnaest godina uz primjenu sile ili prijetnje, obmane, prijevare ili
zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti djeteta o njemu,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(6) Tko pod uvjetima iz stavka 5. ovoga članka nad djetetom mlađim od petnaest
godina izvrši bludnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Spolna zlouporaba djeteta starijeg od petnaest godina
Članak 159.
(1) Tko s djetetom koje je navršilo petnaest godina koje mu je povjereno radi
odgoja, učenja, čuvanja, dušebrižništva ili njege izvrši spolni odnošaj ili s
njime izjednačenu spolnu radnju, ili ga navede da s drugom osobom izvrši spolni
odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju, ili da samo nad sobom izvrši sa
spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se srodnik po krvi ili po
posvojenju u ravnoj lozi, očuh ili maćeha koji s djetetom koje je navršilo
petnaest godina izvrši spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju, ili
ga navede da s drugom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njime izjednačenu
spolnu radnju, ili da samo nad sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu
spolnu radnju.
Zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina
Članak 160.
(1) Tko pred djetetom mlađim od petnaest godina čini spolne radnje namijenjene
zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko pred djetetom mlađim od petnaest godina počini kazneno djelo iz članka
152. do članka 155., članka 158. ili članka 159. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba
Članak 161.
(1) Punoljetna osoba koja osobi mlađoj od petnaest godina, u namjeri da ona ili
druga osoba nad njom počini kazneno djelo iz članka 158. ovoga Zakona, putem
informacijsko komunikacijskih tehnologija ili na drugi način predloži susret s
njom ili drugom osobom i koja poduzme mjere da do tog susreta dođe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlađoj od petnaest godina
radi počinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Podvođenje djeteta
Članak 162.
(1) Tko radi zarade ili druge koristi dijete namamljuje, vrbuje ili potiče na
pružanje spolnih usluga, ili organizira ili omogući pružanje spolnih usluga s
djetetom, a znao je ili je morao i mogao znati da se radi o djetetu,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko koristi spolne usluge djeteta koje je navršilo petnaest godina uz
davanje bilo kakve naknade ili protučinidbe, a znao je ili je morao i mogao
znati da se radi o djetetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko osobu za koju je znao ili je morao i mogao znati da je dijete radi
zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili teškog
položaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na pružanje spolnih usluga,
ili tko koristi spolne usluge tog djeteta uz naplatu, a znao je ili je morao i
mogao znati za navedene okolnosti,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Tko oglašava iskorištavanje spolnih usluga djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Iskorištavanje djece za pornografiju
Članak 163.
(1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potiče na sudjelovanje u snimanju dječje
pornografije ili tko organizira ili omogući njezino snimanje,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko neovlašteno snima,
proizvodi, nudi, čini dostupnim, distribuira, širi, uvozi, izvozi, pribavlja za
sebe ili drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje dječju pornografiju ili
joj svjesno pristupa putem informacijsko komunikacijskih tehnologija.
(3) Tko dijete silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti
ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, prisili ili navede na snimanje dječje
pornografije,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(4) Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci namijenjeni,
prilagođeni ili uporabljeni za počinjenje ili olakšavanje počinjenja kaznenog
djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka će se oduzeti, a pornografski materijal
koji je nastao počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka će
se i uništiti.
(5) Dijete se neće kazniti za proizvodnju i posjedovanje pornografskog
materijala koji prikazuje njega samog ili njega i drugo dijete ako su oni sami
taj materijal proizveli i posjeduju ga uz pristanak svakog od njih i isključivo
za njihovu osobnu upotrebu.
(6) Dječja pornografija je materijal koji vizualno ili na drugi način prikazuje
pravo dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osobu koja izgleda kao
dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji
prikazuje spolne organe djece u spolne svrhe. Materijali koji imaju umjetnički,
medicinski, znanstveni, informativni ili sličan značaj ne smatraju se
pornografijom u smislu ovoga članka.
Iskorištavanje djece za pornografske predstave
Članak 164.
(1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potiče na sudjelovanje u pornografskim
predstavama,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko zarađuje od pornografskih predstava u kojima sudjeluje dijete ili na
drugi način iskorištava dijete za pornografske predstave,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili
teškog položaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete na sudjelovanje
u pornografskoj predstavi,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(4) Kaznom zatvora iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko gleda pornografsku
predstavu uživo ili putem komunikacijskih sredstava ako je znao ili je morao i
mogao znati da u njoj sudjeluje dijete.
(5) Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci namijenjeni,
prilagođeni ili uporabljeni za počinjenje ili olakšavanje počinjenja kaznenog
djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka će se oduzeti, a pornografski materijal
koji je nastao počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se i
uništiti.
Upoznavanje djece s pornografijom
Članak 165.
(1) Tko djetetu mlađem od petnaest godina proda, pokloni, prikaže ili javnim
izlaganjem, posredstvom računalnog sustava, mreže ili medija za pohranu
računalnih podataka ili na drugi način učini pristupačnim spise, slike,
audiovizualne sadržaje ili druge predmete pornografskog sadržaja ili mu prikaže
pornografsku predstavu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Predmeti, posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci
namijenjeni, prilagođeni ili uporabljeni za počinjenje ili olakšavanje
počinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti, a
pornografski materijal će se i uništiti.
(3) Pornografijom se u smislu ovoga članka smatra materijal koji vizualno ili na
drugi način prikazuje osobu u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom
ponašanju ili koji prikazuje spolne organe ljudi u spolne svrhe. Materijali koji
imaju umjetnički, medicinski ili znanstveni značaj ne smatraju se pornografijom
u smislu ovoga članka.
Teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta
Članak 166.
(1) Ako je kaznenim djelom iz članka 158. stavak 1., članka 162. stavka 1. i 2.,
članka 163. stavka 1. i 2. te članka 164. stavka 1. ovoga Zakona djetetu
nanesena teška tjelesna ozljeda ili je narušen njegov tjelesni ili emocionalni
razvoj ili je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelovalo više počinitelja,
ili je djelo počinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je počinjeno od člana
obitelji ili osobe s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu, ili je počinjeno
na osobito okrutan ili osobito ponižavajući način,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz članka 158. stavka 5., članka 162. stavka 3.,
članka 163. stavka 3. i članka 164. stavka 2. ovoga Zakona djetetu nanesena
teška tjelesna ozljeda ili je narušen njegov tjelesni ili emocionalni razvoj ili
je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelovalo više počinitelja, ili je
djelo počinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je počinjeno od člana obitelji
ili osobe s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu, ili je počinjeno na
osobito okrutan ili osobito ponižavajući način,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 158., članka 162., članka 163. ili članka
164. ovoga Zakona prouzročena smrt djeteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim
zatvorom.
GLAVA OSAMNAESTA (XVIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE
Dvobračnost
Članak 167.
(1) Tko sklopi novi brak iako se već nalazi u braku ili tko sklopi brak s osobom
za koju zna da se već nalazi u braku,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je prijašnji brak u međuvremenu prestao, kazneni progon neće se
poduzeti.
Omogućavanje sklapanja nedozvoljenog braka
Članak 168.
Ovlaštena osoba pred kojom se sklapa brak koja omogući sklapanje braka iako nisu
ispunjene sve zakonske pretpostavke za postojanje i valjanost braka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Prisila na sklapanje braka
Članak 169.
(1) Tko prisili drugu osobu na sklapanje braka,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko namamljuje osobu u drugu državu od one u kojoj ova prebiva da bi je tamo
prisilio na sklapanje braka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Omogućavanje izvanbračnog života s djetetom
Članak 170.
(1) Punoljetna osoba koja živi s djetetom mlađim od šesnaest godina, a time ne
čini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko djetetu mlađem od šesnaest
godina omogući izvanbračni život s drugom osobom ili ga na to navede, a time ne
čini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna.
(3) Tko djelo iz stavka 2. ovoga članka počini iz koristoljublja,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ostavljanje u teškom položaju člana obitelji
Članak 171.
Tko kršenjem svojih zakonskih obiteljskih obveza ostavi u teškom položaju člana
obitelji koji se ne može sam o sebi skrbiti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Povreda dužnosti uzdržavanja
Članak 172.
(1) Tko ne uzdržava osobu koju je po zakonu dužan uzdržavati i to na način, u
visini i u rokovima određenim ovršnom ispravom,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi na uzdržavanje djeteta ili
osobe koja zbog starosti, bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije
sposobna za rad,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Nema kaznenog djela ako počinitelj dokaže da iz opravdanih razloga nije bio
u mogućnosti plaćati uzdržavanje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
Neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta
Članak 173.
(1) Tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu
dobrobiti djeteta koju je odredio sud, zavod za socijalnu skrb u županiji ili
državno tijelo,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Službena osoba na radu u ustanovi ili državnom tijelu koja ne provodi odluke
suda ili državnih tijela ili pravodobno ne ispunjava zakonske obveze za zaštitu
djeteta pa zbog toga bude ugroženo zdravlje ili razvoj djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Počinitelj koji omogući provođenje odluke iz stavka 1. ovoga članka prije
započinjanja kaznenog postupka, može se osloboditi kazne.
Oduzimanje djeteta
Članak 174.
(1) Tko dijete oduzme od roditelja, posvojitelja, skrbnika, druge osobe ili
ustanove kojoj je ono povjereno, protupravno ga zadrži ili mu onemogućava da
živi s osobom ili u ustanovi kojoj je povjereno,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini roditelj ili posvojitelj,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini s ciljem da dijete trajno
zadrži, ili ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka dijete
napustilo područje Republike Hrvatske, ili je teže ugroženo zdravlje, odgoj,
školovanje ili je na drugi način teško ugrožena dobrobit djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Roditelj ili posvojitelj koji kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini
s ciljem da trajno zadrži dijete ili na način da dijete napusti područje
Republike Hrvatske,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka prouzročena
smrt djeteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(6) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(7) Počinitelj koji vrati dijete prije započinjanja kaznenog postupka, može se
osloboditi kazne.
Promjena obiteljskog stanja
Članak 175.
(1) Tko podmetanjem, zamjenom, davanjem lažnih podataka ili na drugi način
promijeni obiteljsko stanje djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko iz nehaja zamijeni ili na drugi način promijeni obiteljsko stanje
djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Napuštanje djeteta
Članak 176.
Tko napusti svoje dijete s ciljem da ga se trajno riješi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zanemarivanje i zlouporaba djetetovih prava
Članak 177.
(1) Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje
dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko prisili dijete na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj
životnoj dobi, na prosjačenje ili ga navodi na drugo ponašanje koje je štetno za
njegov razvoj ili na drugi način grubo zlorabi djetetova prava,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako se zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka dijete odalo
prosjačenju, prostituciji ili drugim oblicima društveno neprihvatljivog
ponašanja, ili je prouzročena teška tjelesna ozljeda djeteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena smrt
djeteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Povreda privatnosti djeteta
Članak 178.
(1) Tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta,
protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta,
što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili
je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije,
računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je
ono postalo pristupačno većem broju osoba,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini kao službena osoba ili u
obavljanju profesionalne djelatnosti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Rodoskvrnuće
Članak 179.
(1) Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju sa srodnikom
u ravnoj lozi, bratom, sestrom, polubratom ili polusestrom, po krvi ili po
posvojenju.
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Neće se kazniti osoba koja je u vrijeme izvršenja radnje iz stavka 1. ovoga
članka bila dijete.
GLAVA DEVETNAESTA (XIX.)
KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
Širenje i prenošenje zarazne bolesti
Članak 180.
(1) Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo
naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika
ili drugu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti među ljudima,
odnosno za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti životinja od kojih mogu
oboljeti i ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti među
ljudima ili prenošenja zarazne bolesti sa životinja na ljude,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko ne pridržavajući se mjera zaštite drugoga zarazi opasnom zaraznom
bolešću,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka kad se radi o spolno prenosivoj
bolesti progoni se po prijedlogu oštećenika, osim ako je kazneno djelo počinjeno
na štetu djeteta.
Nesavjesno liječenje
Članak 181.
(1) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji
obavljajući zdravstvenu djelatnost primijeni očito nepodobno sredstvo ili način
liječenja ili na drugi način očito ne postupi po pravilima zdravstvene struke
ili očito nesavjesno postupa pa time prouzroči pogoršanje bolesti ili narušenje
zdravlja druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena teška
tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je postojeća bolest znatno pogoršana,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena
osobito teška tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe došlo do
prekida trudnoće,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do šest mjeseci.
(6) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
(7) Ako je kazneno djelo iz stavka 3. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(8) Ako je kazneno djelo iz stavka 4. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Nedozvoljeno uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela
Članak 182.
(1) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji
bez propisanog pristanka ili medicinski neopravdano uzme organ, tkivo, stanicu,
zametak ili fetus živog darivatelja, ili ih presadi primatelju ili upotrijebi za
postupak medicinske oplodnje,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena smrt
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji
radi presađivanja uzme dio tijela umrle osobe iako zna da je ta osoba ili njezin
zakonski zastupnik, odnosno skrbnik, za života dao pisanu izjavu o nedarivanju,
ili tko bez propisanog pristanka uzme radi presađivanja dio tijela umrlog
djeteta ili umrle punoljetne osobe koja nije imala sposobnost rasuđivanja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Nepružanje medicinske pomoći u hitnim stanjima
Članak 183.
Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji bez
odgađanja ne pruži medicinsku pomoć osobi kojoj je takva pomoć potrebna zbog
opasnosti od nastupanja trajne štetne posljedice po njezino zdravlje ili za
njezin život,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Nadriliječništvo
Članak 184.
(1) Tko se nemajući propisanu stručnu spremu bavi liječenjem ili pružanjem druge
medicinske pomoći,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka izazvano znatno pogoršanje bolesti
ili narušenje zdravlja druge osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka kod druge osobe izazvana teška
tjelesna ozljeda ili prekid trudnoće,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili više
osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Sredstva upotrijebljena za liječenje iz stavka 1 i 2. ovoga članka će se
oduzeti.
Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda
Članak 185.
(1) Tko proizvede krivotvoren lijek, djelatnu tvar, pomoćnu tvar, medicinski
proizvod, njegove sastavne dijelove ili pribor, ili preinači pravi lijek,
djelatnu tvar, pomoćnu tvar ili medicinski proizvod, njegove sastavne dijelove
ili pribor,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko nabavlja ili nudi da
nabavi, skladišti, uvozi ili izvozi, stavi u promet kao pravi, krivotvoren ili
preinačen lijek, djelatnu tvar, pomoćnu tvar, medicinski proizvod, njegove
sastavne dijelove ili pribor.
(3) Tko izradi lažno ili preinači izvorno unutarnje ili vanjsko pakovanje lijeka
ili medicinskog proizvoda, sažetak opisa svojstava lijeka, uputu o lijeku, uputu
za uporabu medicinskog proizvoda, dokumentaciju o djelatnoj ili pomoćnoj tvari,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se tko upotrijebi izvorno
unutarnje ili vanjsko pakovanje lijeka ili medicinskog proizvoda, sažetak opisa
svojstava lijeka, uputu o lijeku, uputu za uporabu medicinskog proizvoda,
dokumentaciju o djelatnoj ili pomoćnoj tvari, izvan onoga za što su bili
namijenjeni u legalnom snabdjevnom lancu lijekova i medicinskih proizvoda.
(5) Tko djelo iz stavka 1, 2., 3. i 4. ovoga članka počini zloupotrebljavajući
povjerenje koje uživa kao stručnjak, proizvođač ili dobavljač, ili ga počini
putem sredstava pogodnih za masovnu distribuciju kao što su informacijski
sustavi uključujući i internet,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(6) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 3. i 4. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(7) Proizvodi i sredstva za proizvodnju će se oduzeti.
Proizvodnja i stavljanje u promet štetnih proizvoda za liječenje
Članak 186.
(1) Tko kao lijek, homeopatski ili medicinski proizvod pripravi ili proizvede
radi prodaje ili radi drugog načina stavljanja u promet pripravke ili proizvode
koji su štetni za zdravlje ljudi, pa time izazove opasnost za zdravlje druge
osobe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko nabavlja, prerađuje,
raspodjeljuje ili stavlja u promet zaraženu krv ili drugo tkivo ili iz njih
izrađuje sredstva za liječenje.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Proizvodi i sredstva za proizvodnju će se oduzeti.
Nesavjesno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova
Članak 187.
(1) Ljekarnik ili druga osoba ovlaštena za pripravljanje ili izdavanje lijekova
za uporabu u medicini, koja pripravi lijek protivno pravilima svoje struke ili
izda pogrešan lijek, pa time izazove opasnost za zdravlje druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
Proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda štetnih za ljudsko zdravlje
Članak 188.
(1) Tko proizvodi, prodaje ili na drugi način stavi u promet zdravstveno
neispravnu hranu ili druge proizvode štetna za ljudsko zdravlje, pa time izazove
opasnost za zdravlje druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Nesavjesni pregled mesa za prehranu
Članak 189.
(1) Veterinarski inspektor ili druga osoba ovlaštena za pregled životinja za
klanje, mesa ili životinjskih proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi koja
protivno propisima ili pravilima struke, pregleda životinje za klanje, meso, ili
životinjske proizvode namijenjene za prehranu ljudi ili uopće ne obavi pregled
koji je dužna obaviti i time omogući stavljanje u promet životinja za klanje,
mesa ili životinjskih proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi koji su štetni za
zdravlje ljudi, pa time izazove opasnost za zdravlje druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Neovlašteno posjedovanje, proizvodnja i trgovanje drogama i tvarima zabranjenim
u športu
Članak 190.
(1) Tko neovlašteno posjeduje tvari koje su propisom proglašene drogom ili
tvarima zabranjenim u športu,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Tko neovlašteno proizvodi, prerađuje, uvozi ili izvozi tvari iz stavka 1.
ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko proizvodi, prerađuje, prevozi, izvozi ili uvozi, nabavlja ili posjeduje
tvari iz stavka 1. ovoga članka koje su namijenjene neovlaštenoj prodaji ili
stavljanju na drugi način u promet ili ih neovlašteno nudi na prodaju, prodaje,
prenosi ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi način stavlja u promet,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Tko nudi na prodaju, prodaje ili posreduje u prodaji tvari iz stavka 1.
ovoga članka djetetu, ili to čini u školi ili na drugom mjestu koje služi
obrazovanju, odgoju, sportskoj ili društvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj
neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, ili tko za počinjenje djela iz
stavka 3. ovoga članka koristi dijete, ili ako to čini službena osoba u vezi sa
službom ili svojom javnom ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Tko organizira mrežu preprodavatelja ili posrednika,
kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Tko kaznenim djelom iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka prouzroči smrt osobe
kojoj je prodao tvar iz stavka 1. ovoga članka ili je posredovao u njezinoj
prodaji,
kaznit će se kaznom zatvora od najmanje pet godina.
(7) Tko pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na uporabu opremu, materijal ili
tvari koje se mogu uporabiti za izradu tvari iz stavka 1. ovoga članka, za koje
zna da su namijenjeni njihovoj neovlaštenoj proizvodnji,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(8) Proizvodnjom droge smatra se i uzgoj biljke ili gljive iz koje se može
dobiti droga.
(9) tvari iz stavka 1. ovog članka, tvari koje se mogu uporabiti za njihovu
izradu, biljke, gljive ili dijelovi biljaka ili gljiva iz kojih se mogu dobiti
tvari iz stavka 1. ovoga članka, sredstva za njihovu proizvodnju ili preradu,
sredstva prijevoza preuređena za skrivanje tih tvari i sredstva za njihovo
trošenje će se oduzeti.
(10) Počinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga članka
koji je dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju djela iz ovoga članka sud može
osloboditi kazne.
Omogućavanje trošenja droga i tvari zabranjenih u športu
Članak 191.
(1) Tko navodi drugoga na trošenje tvari iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona,
ili mu daje da ih troši on ili druga osoba, ili stavi drugome na raspolaganje
prostor radi njihovog trošenja, ili mu na drugi način omogući njihovo trošenje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema djetetu ili
osobi s težim duševnim smetnjama ili u školi ili na drugom mjestu koje služi
obrazovanju, odgoju, sportskoj ili društvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj
neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, prema više osoba ili ako je djelo
iz stavka 1. ovoga članka počinila službena osoba, zdravstveni radnik, socijalni
radnik, nastavnik, odgojitelj ili trener iskorištavajući svoj položaj,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzroči smrt osobe
kojoj je dao tvar iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) tvari iz stavka 1. ovoga članka i sredstva za njihovo pripravljanje i
trošenje će se oduzeti.
(5) Počinitelja kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je
dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju kaznenog djela iz članka 190. i članka
191. ovoga Zakona sud može osloboditi kazne.
Teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi
Članak 192.
(1) Ako je kaznenim djelom iz članka 180. stavka 1. i 2., članka 183., članka
185. stavka 1. i 2., članka 186. stavka 1., članka 187. stavka 1., članka 188.
stavka 1., članka 189. stavka 1. ovoga Zakona prouzročena teška tjelesna ozljeda
drugoj osobi ili je postojeća bolest znatno pogoršana,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena
osobito teška tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe došlo do
prekida trudnoće,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz članka 180. stavka 3., članka 186. stavka 3.,
članka 187. stavka 2., članka 188. stavka 2. i članka 189. stavka 2. ovoga
Zakona prouzročena teška tjelesna ozljeda druge osobe ili je postojeća bolest
znatno pogoršana,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(5) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 4. ovoga članka prouzročena
osobito teška tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe došlo do
prekida trudnoće,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(6) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 4. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESETA (XX.) KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIŠA
Onečišćenje okoliša
Članak 193.
(1) Tko protivno propisima otpusti, unese ili ispusti količinu tvari ili
ionizirajućeg zračenja u zrak, tlo, podzemlje, vodu ili more kojom se može
trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti njihova kakvoća ili se mogu u znatnoj
mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili se može
ugroziti život ili zdravlje ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko otpusti, unese ili ispusti tvari ili ionizirajuće zračenje u zrak, tlo,
podzemlje, vodu ili more i time ugrozi život ili zdravlje ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se
kaznom zatvora do dvije godine, a za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka
kaznom zatvora do tri godine.
Ispuštanje onečišćujućih tvari s plovnog objekta
Članak 194.
(1) Tko protivno propisima ispusti onečišćujuće tvari s pomorskog objekta u more
ili s plovnog objekta u kopnene vode, i time pogorša njihovu kakvoću,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima ispušta
manje količine onečišćujućih tvari s pomorskog objekta u more ili s plovnog
objekta u kopnene vode, a što u svojoj ukupnosti ima za rezultat pogoršanje
njihove kakvoće.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Ugrožavanje ozonskog sloja
Članak 195.
(1) Tko protivno propisima proizvodi, uvozi, izvozi, stavlja u promet ili
koristi tvari koje oštećuju ozonski sloj,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Ugrožavanje okoliša otpadom
Članak 196.
(1) Tko protivno propisima u jednoj ili više naizgled povezanih pošiljaka izvrši
nedozvoljeni promet otpadom u količini koja je veća od neznatne,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje,
uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari
ili postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću
zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području
ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
Ugrožavanje okoliša postrojenjem
Članak 197.
(1) Tko protivno propisima rukuje postrojenjem u kojem se odvijaju opasni
postupci ili u kojem su pohranjene ili se koriste opasne tvari ili pripravci
koji mogu izvan postrojenja trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka,
tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području
ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
Ugrožavanje okoliša radioaktivnim tvarima
Članak 198.
(1) Tko protivno propisima proizvodi, prerađuje, rukuje, koristi, posjeduje,
skladišti, prevozi, uvozi, izvozi ili odlaže nuklearni materijal ili druge
opasne radioaktivne tvari tako da može trajnije ili u većoj mjeri ugroziti
kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem
području ugroziti životinje, bilje ili gljive, zajednice životinja, biljaka ili
gljiva, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
Ugrožavanje bukom, vibracijama ili neionizirajućim zračenjem
Članak 199.
Tko protivno propisima proizvede buku, vibracije ili neionizirajuće zračenje i
time dovede u opasnost život ili zdravlje ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti
Članak 200.
(1) Tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku
zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu
vrijednost,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini prema strogo zaštićenoj divljoj
svojti životinja, biljaka ili gljiva,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je počinjeno prema
neznatnoj količini pripadnika svojte ili druge zaštićene prirodne vrijednosti i
neznatno je utjecalo na očuvanje te svojte ili druge zaštićene prirodne
vrijednosti.
Uništavanje staništa
Članak 201.
(1) Tko protivno propisima uništi ili izazove znatno propadanje staništa
zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva, ili uništi ili izazove znatno
propadanje stanišnog tipa,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini prema staništu, odnosno području
razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije strogo zaštićene divlje
svojte životinja, biljaka ili gljiva,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se tko uništi ili izazove znatno
propadanje staništa u zaštićenom području prirode ili na ekološki značajnom
području.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
Trgovanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
Članak 202.
(1) Tko protivno propisima trguje, uvozi, izvozi ili prevozi živu ili mrtvu
jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu
prirodnu vrijednost, njezine dijelove ili prerađevine dobivene iz nje, ili bez
odobrenja iznese iz Republike Hrvatske zaštićenu prirodnu vrijednost ili je ne
vrati u Republiku Hrvatsku u roku određenom odobrenjem,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka učini prema strogo zaštićenoj divljoj
svojti životinja, biljaka ili gljiva,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je počinjeno prema
neznatnoj količini pripadnika svojte ili druge zaštićene prirodne vrijednosti i
neznatno je utjecalo na očuvanje te svojte ili druge zaštićene prirodne
vrijednosti.
Protuzakonito unošenje u okoliš divljih svojti ili GMO-a
Članak 203.
Tko protivno propisima prenese preko granice živ genetski modificiran organizam
ili uvede živ genetski modificiran organizam ili stranu divlju svojtu
mikroorganizama, gljiva, biljaka ili životinja u okoliš u kojem prirodno ne
obitava i time nanese znatnu ili trajnu štetu prirodi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Protuzakoniti lov i ribolov
Članak 204.
(1) Tko lovi divljač u vrijeme lovostaja ili na području na kojem lov nije
dopušten ili lovi bez položenog lovačkog ispita,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko lovi divljač, ribu ili druge slatkovodne ili morske organizme na način
ili sredstvima kojima se oni masovno uništavaju ili upotrebom nedopuštenih
pomoćnih sredstava,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko vrhunski trofej divljači
trajno iznese u inozemstvo.
(4) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela i ulov će
se oduzeti.
Ubijanje ili mučenje životinja
Članak 205.
(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi
joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju
tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.
Prenošenje zaraznih bolesti životinja i organizama štetnih za bilje
Članak 206.
(1) Tko ne postupi po propisima ili odlukama kojima nadležno državno tijelo
određuje mjere za suzbijanje ili sprječavanje širenja zarazne bolesti kod
životinja ili organizama štetnih za bilje pa zbog toga dođe do opasnosti od
širenja te bolesti ili njezinih uzročnika, odnosno pojave ili širenja organizama
štetnih za bilje,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
Proizvodnja i stavljanje u promet štetnih sredstava za liječenje životinja
Članak 207.
(1) Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za liječenje ili
sprječavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje pa
zbog toga dođe do širenja zarazne bolesti ili ugine veći broj životinja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći
Članak 208.
Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pružanju pomoći, pregledu,
cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila veterinarske struke pa
zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoršanje bolesti ili uginuće životinje,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Pustošenje šuma
Članak 209.
(1) Tko protivno propisima siječe ili krči šumu ili na drugi način pustoši šumu,
a time ne čini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u šumi koja je sastavni
dio područja koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom
prirodnom vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili
nastali počinjenjem kaznenog djela će se oduzeti.
Promjena vodnog režima
Članak 210.
(1) Tko protivno propisima promijeni ili poremeti vodni režim, a time ne čini
neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini na području koje je
propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom
vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili
nastali počinjenjem kaznenog djela će se oduzeti.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Protupravna eksploatacija rudnog blaga
Članak 211.
(1) Tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga i time prouzroči
znatnu štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga u području koje je
propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom
vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili
nastali počinjenjem kaznenog djela će se oduzeti.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Protupravna gradnja
Članak 212.
Tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom
nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom
ili drugim područjem od posebnog interesa za državu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Djelotvorno kajanje
Članak 213.
Sud može osloboditi kazne počinitelja kaznenog djela iz članka 193., članka
194., članka 196., članka 197. te članka 198. ovoga Zakona koji prije nastupa
teških posljedica dobrovoljno otkloni opasnost ili stanje koje je prouzrokovao.
Teška kaznena djela protiv okoliša
Članak 214.
(1) Ako je kaznenim djelom iz članka 193. stavka 1. i 2., članka 194. stavka 1.
i 2., članka 196. stavka 1. i 2., članka 197. stavka 1., članka 198. stavka 1. i
članka 199. ovoga Zakona prouzročena teška tjelesna ozljeda jedne ili više
osoba, ili se promjene prouzročene onečišćenjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti,
ili nastupi velika nesreća,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 193. stavka 3., članka 194. stavka 3.,
članka 196. stavka 3., članka 197. stavka 2. i članka 198. stavka 2. ovoga
Zakona prouzročena teška tjelesna ozljeda više osoba, ili se promjene
prouzročene onečišćenjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili nastupi velika
nesreća,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 3. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Ako je kaznenim djelom iz članka 200. stavka 1. i 2., članka 201. stavka 1.,
2. i 3. i članka 202. stavka 1. i 2. ovoga Zakona prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(6) Ako je kaznenim djelom iz članka 206. stavak 1., članka 207. stavka 1. i
članka 208. ovoga Zakona prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(7) Ako je kaznenim djelom iz članka 200. stavka 3., članak 201. stavka 4.,
članka 202. stavka 3., članka 206. stavka 2. i članka 207. stavka 2. ovoga
Zakona prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
GLAVA DVADESET PRVA (XXI.)
KAZNENA DJELA PROTIV OPĆE SIGURNOSTI
Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom
Članak 215.
(1) Tko požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom,
ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili
kakvom općeopasnom radnjom ili općeopasnim sredstvom izazove opasnost za život
ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne postavi propisane
naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova,
nuklearne energije, ionizirajućih zračenja ili za zaštitu na radu ili te naprave
ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje,
ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i
time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.
(3) Tko kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Uništenje ili oštećenje javnih naprava
Članak 216.
(1) Tko uništi, ošteti, izmijeni, učini neuporabljivim, ukloni, isključi ili
ometa u radu napravu javne uporabe za vodu, toplinu, plin, električnu ili drugu
energiju, ili elektroničku komunikacijsku opremu i time izazove poremećaj u
redovitom životu stanovništva,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. kaznit će se tko uništi, ošteti, prekine, preusmjeri ili
na drugi način onesposobi ispravnost podmorskog kabela ili cjevovoda koji ispod
vodene površine omogućuje elektroničku komunikacijsku uslugu ili protok vode,
plina, nafte ili električne energije između dviju ili više država ili između
neke države i Arktika ili Antarktika.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko uništi, ošteti ili na
drugi način onesposobi ispravnost pratećih objekata, plovila, naprava ili opreme
koja se koristi za postavljanje, popravak ili održavanje podmorskih kabela ili
cjevovoda.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1., 2., ili 3. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Uništenje ili oštećenje zaštitnih naprava na radu
Članak 217.
(1) Tko na mjestu gdje se obavlja neki rad uništi, ošteti, ukloni, isključi ili
na drugi način učini neuporabljivim ili nedjelotvornim zaštitne naprave na radu
i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Uništenje, oštećenje ili zlouporaba znakova za opasnost
Članak 218.
(1) Tko uništi, ošteti, ukloni ili na drugi način učini neuporabljivim ili
neuočljivim znak kojim se upozorava na opasnost,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko bez potrebe pošalje
međunarodno ugovoreni znak za poziv u pomoć ili znak da prijeti opasnost ili tko
pošalje međunarodno ugovoreni znak za postojanje sigurnosti kad to nije
opravdano, ili tko zlouporabi međunarodno ugovoreni komunikacijski znak.
Zlouporaba radioaktivnih tvari
Članak 219.
(1) Tko s ciljem da usmrti drugoga ili da ga teško tjelesno ozlijedi ili da
prouzroči znatnu štetu na tuđoj imovini ili okolišu radioaktivne tvari ili
uređaj za aktiviranje, raspršivanje ili emitiranje radioaktivnih tvari
neovlašteno proizvodi, prerađuje, pribavi, posjeduje, skladišti, prevozi, uvozi,
izvozi, dade drugome ili drugome omogući da do njega dođe,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s ciljem da usmrti drugoga
ili da ga teško tjelesno ozlijedi ili da prouzroči znatnu štetu na tuđoj imovini
ili okolišu koristi radioaktivne tvari ili uređaj za aktiviranje, raspršivanje
ili emitiranje radioaktivnih tvari ili koristi ili ošteti nuklearni objekt tako
da dovede do opasnosti od oslobađanja radioaktivnih tvari.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko silom ili prijetnjom
uporabe sile neovlašteno zahtijeva predaju nuklearnog objekta ili radioaktivnih
tvari ili uređaja za aktiviranje, raspršivanje ili emitiranje radioaktivnih
tvari.
Rukovanje općeopasnim tvarima
Članak 220.
(1) Tko ionizirajuće ili druge tvari koje mogu prouzročiti opću opasnost za
život ljudi ili imovinu većeg opsega neovlašteno izradi, prikuplja, sakriva,
rasprši, koristi, promijeni, raspačava ili ih nepropisno prenosi, ili drugome
omogućava da do njih neovlašteno dođe, ili drugome onemogućava da do njih
ovlašteno dođe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima o
prometu eksploziva ili lako upaljivog materijala preda eksploziv ili lako
upaljiv materijal na prijevoz javnim prijevoznim sredstvima ili takav materijal
sam prenosi koristeći se javnim prijevoznim sredstvom.
(3) Ionizirajuće ili druge tvari iz stavka 1. ovoga članka i eksploziv i lako
upaljiv materijal iz stavka 2. ovoga članka će se oduzeti.
Opasno izvođenje građevinskih radova
Članak 221.
(1) Tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju
ili izvođenju pojedinih radova ili uklanjanju građevine, postupajući protivno
propisima ili opće priznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ljudi
ili imovinu većeg opsega,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Teška kaznena djela protiv opće sigurnosti
Članak 222.
(1) Ako je kaznenim djelom iz članka 215. stavka 1. i 2., članka 216. stavka 1.,
2. i 3., članka 217. stavka 1., članka 219. i članka 221. stavka 1. ovoga Zakona
prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih
razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 215. stavka 3., članka 216. stavka 4.,
članak 217. stavka 2. i članka 221. stavka 2. ovoga Zakona prouzročena teška
tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 3. ovoga članka prouzročena smrt
jedne ili više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESET DRUGA (XXII.)
KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA
Napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu
Članak 223.
(1) Tko primijeni silu ili ozbiljnu prijetnju u cilju da ostvari vlast nad
civilnim zrakoplovom u letu, civilnim brodom u plovidbi ili nepokretnom
platformom,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Tko primjeni silu ili ozbiljnu prijetnju u civilnom zrakoplovu u letu, na
civilnom brodu u plovidbi ili nepokretnoj platformi ili postavi na civilni
zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu uređaj ili tvari kojima ih se može
razoriti ili izazvati šteta, ako takav čin može ugroziti sigurnost leta ili
plovidbe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko u cilju da uništi ili ošteti civilni zrakoplov u letu, civilni brod u
plovidbi ili njegov teret ili nepokretnu platformu uporabi vatreno oružje ili
izazove eksploziju ili požar,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Tko s ciljem prekidanja odvijanja rada u zračnoj luci ili dovođenja u
opasnost sigurnosti zračnog prometa počini nasilje prema osobi zaposlenoj u
međunarodnoj zračnoj luci, ili teže ošteti ili uništi naprave zračne luke, ili
ošteti zrakoplov koji nije u prometu,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka prouzročena
smrt jedne ili više osoba ili je uništen zrakoplov ili brod ili je prouzročena
druga imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.
(6) Ako počinitelj prigodom počinjenja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4.
ovoga članka s namjerom usmrti jednu ili više osoba,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(7) Smatra se da je zrakoplov u letu od trenutka kada su nakon završetka
ukrcavanja sva vanjska vrata zatvorena do trenutka kada jedna od ovih vrata budu
otvorena radi iskrcavanja. U slučaju prisilnog spuštanja, smatra se da let traje
sve dok nadležno tijelo ne preuzme na sebe brigu o zrakoplovu, osobama i imovini
na njemu.
(1) Tko uništi, ošteti, ukloni ili na bilo koji način učini neuporabljivim ili
neuočljivim znak ili napravu koja služi za sigurnost željezničkog, morskog,
vodenog ili zračnog prometa,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko uništi, ošteti, ukloni ili na drugi način učini neuporabljivim ili
neuočljivim znak, napravu ili prometni uređaj koji služi za sigurnost bilo koje
vrste prometa ili postavlja prepreke, daje lažne obavijesti, znakove ili signale
ili na drugi način ugrozi promet i time izazove opasnost za život ili tijelo
ljudi ili imovinu velikih razmjera,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena ozljeda neke
osobe ili imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka prouzročena teška tjelesna
ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(7) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Ugrožavanje posebnih vrsta prometa
Članak 225.
(1) Sudionik u zračnom, brodskom ili željezničkom prometu ili prometu žičarom
koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove
opasnost za život ljudi ili za imovinu velikih razmjera,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena teška tjelesna
ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena teška tjelesna
ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Članak 226.
Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti
prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz
koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih
lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru, ili pretječući na nepreglednom mjestu
kolonu vozila, ili vozeći brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad dopuštene u
naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine, izazove
opasnost za život ili tijelo ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(1) Sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa
izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa
zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu
velikih razmjera,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena drugoj osobi
osobito teška tjelesna ozljeda,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina.
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 5. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili
više osoba,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESET TREĆA (XXIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE
Krađa
Članak 228.
(1) Tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a počinitelj je postupao s ciljem
prisvajanja stvari takve vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Vrati li počinitelj ukradenu stvar oštećeniku prije nego što je saznao da je
otkriven, može se osloboditi kazne.
Teška krađa
Članak 229.
(1) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit će se tko počini krađu iz
članka 228. stavka. 1. ovoga Zakona:
1. obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem većih prepreka da dođe do stvari
iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija
ili prostora,
2. na osobito opasan ili osobito drzak način,
3. iskorištavanjem stanja prouzročenog požarom, poplavom, potresom ili drugom
nesrećom,
4. iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog osobito teškog stanja druge osobe,
5. ako je ukradena stvar velike vrijednosti,
6. ako je ukradeno oružje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva,
borbeno ili dio borbenog sredstva koje služi potrebama obrane,
7. ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili druge
zgrade ili prostorije koja služi za vjerske obrede,
8. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetničkog,
povijesnog ili tehničkog značenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj
privatnoj zbirci ili je izložena za javnost,
9. ako je počinitelj pri sebi imao kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili
obrane,
10. kao službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti.
(2) Ako su ostvarena obilježja teške krađe iz stavka 1. točke 1. do 4., 6. i 7.
ovoga članka, ali je vrijednost ukradene stvari mala, a počinitelj je postupao s
ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
kaznit će se za krađu iz članka 228. stavka 1. ovoga Zakona.
Razbojništvo
Članak 230.
(1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na
njezin život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno
prisvoji,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oružje ili opasno oruđe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena smrt
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.
Razbojnička krađa
Članak 231.
(1) Tko je zatečen pri počinjenju krađe, pa s ciljem da ukradenu stvar zadrži,
uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da će izravno napasti na njezin
život ili tijelo,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka uporabljeno
kakvo oružje ili opasno oruđe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena smrt
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.
Utaja
Članak 232.
(1) Tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu
povjereni,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koje je
našao ili do kojih je slučajno došao,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava velika,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava mala, a počinitelj je
postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Pronevjera
Članak 233.
(1) Tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu
povjereni na radu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava velika,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava mala, a
počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
Neovlaštena uporaba tuđe pokretne stvari
Članak 234.
(1) Tko drugome protupravno oduzme tuđu pokretnu stvar radi privremene uporabe,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko neovlašteno oduzme tuđe motorno vozilo radi privremene uporabe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Oštećenje tuđe stvari
Članak 235.
(1) Tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko crtežima ili natpisima
neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina.
(3) Ako je počinitelj kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počinio iz
niskih pobuda ili je njime prouzročio znatnu štetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Prijevara
Članak 236.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede
nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava
u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne
učini,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena mala imovinska
korist, a počinitelj je išao za pribavljanjem takve koristi,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Lančana igra
Članak 237.
Tko organizira ili promiče igru ili sustav u kojem sudionik koji je uložio
sredstva može očekivati dobitak samo ako se uključuju daljnji sudionici,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zlouporaba osiguranja
Članak 238.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi osigurninu uništi, ošteti ili
sakrije stvar koja je osigurana protiv uništenja, oštećenja, gubitka ili krađe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s ciljem da sebi ili
drugome pribavi pravo iz osiguranja, socijalnog osiguranja ili socijalne skrbi
hini bolest, tjelesno ozlijedi sebe ili drugoga ili sebi ili drugome naruši
zdravlje.
Zlouporaba čeka i platne kartice
Članak 239.
Tko zlouporabom čeka ili platne kartice na čiju uporabu ima pravo obveže njihova
izdavatelja na isplatu i na taj mu način prouzroči imovinsku štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zlouporaba povjerenja
Članak 240.
(1) Tko zastupajući imovinske interese druge osobe zlouporabi zakonom ili
ugovorom dane mu ovlasti i time prouzroči imovinsku štetu osobi čije interese
zastupa,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini roditelj, skrbnik ili
odvjetnik,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 2. ovoga članka prouzročena znatna
šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Povreda tuđih prava
Članak 241.
(1) Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otuđi, uništi, ošteti
ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo, pravo zadržanja ili
pravo uživanja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s ciljem da osujeti
namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovršnog postupka otuđi, uništi, ošteti
ili sakrije dijelove svoje imovine.
Lihvarski ugovor
Članak 242.
(1) Tko iskorištavajući nuždu, neiskustvo, lakomislenost, smanjenu sposobnost
rasuđivanja ili znatnu slabost volje druge osobe primi od nje ili s njom ugovori
za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je
on dao, učinio ili se obvezao dati ili učiniti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako se počinitelj bavi djelatnošću iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Iznuda
Članak 243.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom
ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da što učini, ne učini ili trpi na
štetu svoje ili tuđe imovine,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj
uporabio silu protiv osobe ili je zaprijetio da će izravno napasti na život ili
tijelo osobe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka uporabljeno kakvo oružje
ili opasno oruđe, pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna
šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga članka
počinitelj zaprijetio da će izravno napasti na život ili tijelo većeg broja
osoba ili da će teško oštetiti objekte velikog društvenog značenja,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 3. ovoga članka prouzročena smrt
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
Prikrivanje
Članak 244.
(1) Tko stvar za koju zna ili je morao znati da je drugi pribavio kaznenim
djelom protiv imovine, kupuje, prima u zalog ili na drugi način pribavlja,
preprodaje ili skriva ili pomaže preprodati ili sakriti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko se bavi prikrivanjem stvari iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka neće se kazniti kaznom
strožom od one koja je propisana za kazneno djelo kojim je prikrivena stvar
pribavljena.
Kazneni progon za kaznena djela protiv imovine
Članak 245.
(1) Kaznena djela iz članka 228. stavka 2., članka 232. stavka 2. i 4., članka
233. stavka 3., članka 236. stavka 3. i članka 240. stavka 1. i 2. ovoga Zakona
progone se po privatnoj tužbi, osim ako su počinjena na štetu državne imovine.
(2) Kaznena djela iz članka 233. stavka 1., članka 234. stavka 1., članka 235.
stavka 1. i članka 238. stavka 1. ovoga Zakona progone se po prijedlogu.
(3) Kaznena djela iz članka 228. stavka 1., članka 229., članka 230. stavka 1.,
članka 234. i članka 236. stavka 1. i 2. ovoga Zakona počinjena na štetu bračnog
ili izvanbračnog druga, istospolnog partnera, rođaka po krvi u ravnoj lozi,
brata ili sestre, ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u zajedničkom
kućanstvu, progone se po privatnoj tužbi.
GLAVA DVADESET ČETVRTA (XXIV.)
KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju
Članak 246.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih
interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom
poslu ili odnosu povjerenja i na taj način pribavi sebi ili drugoj osobi
protupravnu imovinsku korist te time ili na drugi način onome o čijim se
imovinskim interesima dužan brinuti prouzroči štetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Prijevara u gospodarskom poslovanju
Članak 247.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili
drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim
prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i
time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga
Članak 248.
(1) Tko ne vodi trgovačke knjige ili poslovne knjige koje je po zakonu obvezan
voditi, ili ih tako vodi da je otežana preglednost poslovanja ili imovinskog
stanja, ili trgovačke ili poslovne knjige ili poslovne isprave koje je obvezan
čuvati uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini
neuporabljivim,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Povreda prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju
Članak 249.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju sljedećim radnjama izazove prezaduženost ili
nesposobnost za plaćanje ili u stanju prezaduženosti ili nesposobnosti za
plaćanje koja prijeti ili je nastupila:
1. prividno ili besplatno prenese imovinu na trgovačko društvo koje je osnovao
sam ili s drugim, ili na drugi način cijelu ili dio imovine koja bi činila
stečajnu masu prividno proda, optereti bez odgovarajuće protučinidbe, besplatno
ustupi, ošteti, uništi ili učini neupotrebljivom,
2. zaključi fiktivni ugovor ili prizna nepostojeću tražbinu,
3. ne vodi trgovačke ili poslovne knjige koje je dužan voditi ili ih prikrije,
uništi, ošteti, preinači ili ih tako vodi ili izradi završni račun da se ne može
utvrditi ili je znatno otežano utvrđivanje njegova imovinskog stanja,
4. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanji imovinu koja bi
činila stečajnu masu ili prikrije imovinsko stanje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je posljedica iz stavka 3. ovoga članka prouzrokovana djelom iz stavka
2. ovoga članka,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(5) Ako su vjerovnici namireni prije donošenja presude,
počinitelj se može osloboditi kazne.
(6) Kazneno djelo iz ovoga članka postojat će samo ako je počinitelj obustavio
svoja plaćanja ili je protiv njega ili osobe koju je zastupao otvoren stečajni
postupak.
Pogodovanje vjerovnika
Članak 250.
(1) Tko znajući da je on ili osoba koju zastupa postala nesposobna za plaćanje,
ispuni ili osigura tražbinu vjerovnika koji nema pravo na ispunjenje ili
osiguranje na takav način ili u to vrijeme,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako su ostali vjerovnici namireni prije donošenja presude, počinitelj se
može osloboditi kazne.
Primanje i davanje mita u postupku stečaja
Članak 251.
(1) Vjerovnik ili član odbora vjerovnika koji zahtijeva ili primi mito ili koji
prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da bi glasovao na određeni
način ili propustio glasovanje ili na drugi način postupio radi oštećenja barem
jednog vjerovnika u stečajnom postupku,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako djelo iz stavka 1. počini stečajni upravitelj,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Tko vjerovniku, članu odbora vjerovnika ili stečajnom upravitelju ponudi,
obeća ili dade mito radi počinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ili 2. ovoga
članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Primanje mita u gospodarskom poslovanju
Članak 252.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu
ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da prilikom sklapanja ili izvršenja
posla ili pružanja usluge pogoduje drugome tako da prouzroči štetu onome koga
zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri takvom podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu
ili obećanje mita za sebe ili za drugoga kao protuuslugu za sklapanje ili
izvršenje posla ili pružanje usluge ili tko posreduje pri takvom podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Davanje mita u gospodarskom poslovanju
Članak 253.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obeća ili dade mito da njemu
ili drugome pogoduje prilikom sklapanja ili izvršenja posla ili pružanja usluge
i time prouzroči štetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri
takvom podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obeća ili dade mito kao
protuuslugu za sklapanje ili izvršenje posla ili pružanje usluge ili tko
posreduje pri takvom podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je dao mito na
zahtjev odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije
saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi kazne.
Zlouporaba u postupku javne nabave
Članak 254.
(1) Tko u postupku javne nabave stavi ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru
između gospodarskih subjekata koji ima za cilj da naručitelj prihvati određenu
ponudu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Počinitelj koji dobrovoljno spriječi da naručitelj prihvati ponudu iz stavka
1. ovoga članka može se osloboditi kazne.
Zavaravajuće oglašivanje
Članak 255.
Tko u ponudi robe ili usluga upućenoj širem krugu osoba navede neistinite ili
nepotpune podatke koji su bitni za sklapanje ugovora i mogu razumnog potrošača
dovesti u zabludu,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
Utaja poreza ili carine
Članak 256.
(1) Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje
poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili
drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili
carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi
prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne
ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili
carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko poreznu olakšicu ili
carinsku povlasticu u iznosu većem od dvadeset tisuća kuna koristi suprotno
uvjetima pod kojima ju je dobio.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka dovelo do smanjenja ili
neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Odredbe iz stavka 1. do 3. ovoga članka primijenit će se i na počinitelja
koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije.
Izbjegavanje carinskog nadzora
Članak 257.
(1) Tko izbjegavajući mjere carinskog nadzora prenese preko granice robu čija su
proizvodnja ili promet ograničeni ili zabranjeni ako time nije počinjeno neko
drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Roba iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.
Subvencijska prijevara
Članak 258.
(1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari državnu potporu davatelju
državne potpore dade netočne ili nepotpune podatke o činjenicama o kojima ovisi
donošenje odluke o državnoj potpori ili propusti obavijestiti davatelja državne
potpore o promjenama važnim za donošenje odluke o državnoj potpori,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko sredstva iz odobrene
državne potpore koristi suprotno njihovoj namjeni.
(3) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka počinitelj postupao s ciljem da
ostvari državnu potporu velikih razmjera ili je u slučaju iz stavka 2. ovoga
članka koristio državnu potporu velikih razmjera,
kaznit će se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.
(4) Tko u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno spriječi donošenje
odluke o državnoj potpori, može se osloboditi kazne.
(5) S državnim potporama u smislu ovoga članka izjednačuju se subvencije i
pomoći odobrene iz sredstava Europske unije.
Zlouporaba povlaštenih informacija
Članak 259.
(1) Tko raspolažući povlaštenom informacijom:
1. za vlastiti ili tuđi račun neposredno ili posredno stekne ili otuđi
financijski instrument na koji se ta informacija odnosi,
2. neovlašteno otkrije, priopći, preda ili na drugi način učini dostupnom
povlaštenu informaciju drugoj osobi,
3. preporuči drugoj osobi ili je navede da stekne ili otuđi financijski
instrument na koji se ta informacija odnosi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinila osoba koja je
raspolagala povlaštenom informacijom na temelju članstva u upravljačkim ili
nadzornim tijelima izdavatelja, svojeg udjela u kapitalu izdavatelja, pristupa
informaciji kroz obavljanje svog posla ili dužnosti ili počinjenog kaznenog
djela,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili je drugome prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili je drugome prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Zlouporaba tržišta kapitala
Članak 260.
(1) Tko suprotno propisima o tržištu kapitala:
1. obavi transakciju ili da nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati
neistinite ili obmanjujuće poruke o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih
instrumenata, ili djelujući u suradnji s jednom ili više osoba drži cijenu
jednog ili više financijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj razini,
2. pri sklapanju transakcije ili davanju naloga za trgovanje upotrebljava
fiktivne postupke ili druge oblike obmane ili prijevare,
3. širi informacije putem medija, internetom ili bilo kojim drugim načinom ili
sredstvom koji daje ili bi mogao davati lažne ili obmanjujuće poruke glede
financijskih instrumenata, uključujući širenje glasina i lažnih ili obmanjujućih
vijesti, pri čemu je osoba koja je proširila informaciju znala ili bila dužna
znati da je informacija lažna ili obmanjujuća,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je postupanjem iz stavka 1. ovoga članka počinitelj pribavio znatnu
imovinsku korist ili je prouzročena znatna šteta,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Neovlaštena uporaba tuđe tvrtke
Članak 261.
(1) Tko neovlašteno uporabi tuđu tvrtku ili u nju unese obilježja koja stvaraju
zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkog društva, identiteta ili povezanosti
s drugim društvom, i na taj način pribavi imovinsku korist ili prouzroči štetu.
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne
Članak 262.
(1) Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim
podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih
preda neovlaštenoj osobi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka počinitelj sebi ili drugome
pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzročio znatnu štetu,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u
pretežito javnom interesu.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Nedozvoljena proizvodnja
Članak 263.
(1) Tko proizvodi ili prerađuje predmete ili robu čija je proizvodnja zabranjena
ako time nije počinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža
kazna,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Predmeti i roba nedozvoljene proizvodnje će se oduzeti.
Nedozvoljena trgovina
Članak 264.
(1) Tko neovlašteno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili robu čiji je
promet zabranjen ili ograničen ako time nije počinjeno neko drugo kazneno djelo
za koje je propisana teža kazna,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Predmeti i roba nedozvoljene trgovine će se oduzeti.
Pranje novca
Članak 265.
(1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloži, preuzme, pretvori,
prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog podrijetla,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko prikriva pravu prirodu,
podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenošenje te postojanje prava, odnosno
vlasništva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim djelom.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko imovinsku korist koju je
drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili koristi.
(4) Tko počini djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka u financijskom ili drugom
poslovanju ili se počinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist iz
stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka velike vrijednosti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Tko poduzme radnju iz stavka 1., 2. ili 4. ovoga članka postupajući s
nehajem u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj
kaznenim djelom,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(6) Ako je imovinska korist iz stavka 1. do 5. ovoga članka ostvarena kaznenim
djelom počinjenim u stranoj državi počinitelj će se kazniti ako se radi o
kaznenom djelu i prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(7) Počinitelja iz stavka 1. do 5. ovoga članka koji dobrovoljno pridonese
otkrivanju kaznenog kojim je ostvarena imovinska korist sud može osloboditi
kazne.
GLAVA DVADESET PETA (XXV.)
KAZNENA DJELA PROTIV RAČUNALNIH SUSTAVA, PROGRAMA I PODATAKA
Neovlašteni pristup
Članak 266.
(1) Tko neovlašteno pristupi računalnom sustavu ili računalnim podacima,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u odnosu na računalni
sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne ili
područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od
posebnog javnog interesa,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.
Ometanje rada računalnog sustava
Članak 267.
(1) Tko onemogući ili oteža rad ili korištenje računalnog sustava, računalnih
podataka ili programa ili računalnu komunikaciju,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Oštećenje računalnih podataka
Članak 268.
(1) Tko neovlašteno u cijelosti ili djelomično ošteti, izmijeni, izbriše,
uništi, učini neuporabljivim ili nedostupnim ili prikaže nedostupnim tuđe
računalne podatke ili programe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Neovlašteno presretanje računalnih podataka
Članak 269.
(1) Tko neovlašteno presretne ili snimi nejavni prijenos računalnih podataka,
uključujući i elektromagnetsku emisiju računalnog sustava, ili drugome učini
dostupnim tako pribavljene podatke,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(3) Podaci koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka
će se uništiti.
Računalno krivotvorenje
Članak 270.
(1) Tko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim
ili nedostupnim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u
namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili
nabavi radi uporabe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(3) Podaci koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka
će se uništiti.
Računalna prijevara
Članak 271.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese,
izmijeni, izbriše, ošteti, učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne
podatke ili ometa rad računalnog sustava i na taj način prouzroči štetu drugome,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Podaci koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga
članka će se uništiti.
Zloporaba naprava
Članak 272.
(1) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili čini drugome dostupne uređaje ili
računalne programe ili računalne podatke stvorene ili prilagođene za počinjenje
kaznenih djela iz članka 266., članka 267., članka 268., članka 269., članka
270. i članka 271. ovoga Zakona s ciljem da ih se uporabi za počinjenje nekog od
tih djela,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili čini drugome dostupne računalne
lozinke, pristupne šifre ili druge podatke kojima se može pristupiti računalnom
sustavu s ciljem da ih se uporabi za počinjenje kaznenih djela iz članka 266.,
članka 267., članka 268., članka 269., članka 270. i članka 271. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka neće se kazniti kaznom
strožom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je počinitelj imao za
cilj.
(4) Posebne naprave, programi iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti, a podaci
iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se uništiti.
Teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka
Članak 273.
(1) Tko kazneno djelo iz članka 267. do članka 270. ovoga Zakona počini u odnosu
na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, tijela jedinica
lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog
društva od posebnog javnog interesa,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. kaznit će se tko kazneno djelo iz članka 266. do članka
269. ovoga Zakona počini prikrivajući stvarni identitet i uzrokujući zabludu o
ovlaštenom nositelju identiteta.
(3) Tko kazneno djelo iz članka 267. do članka 269. ovoga Zakona počini
sredstvom namijenjenim za izvršenje napada na veći broj računalnih sustava ili
kojim je prouzročena znatna šteta,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESET ŠESTA (XXVI.)
KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA
Krivotvorenje novca
Članak 274.
(1) Tko izradi lažni novac, preinači pravi novac ili takav novac pribavi s
ciljem da ga stavi u optjecaj kao pravi ili ga stavi u optjecaj kao pravi,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko lažni novac koji je primio u uvjerenju da je pravi, saznavši da je
lažan, stavi u optjecaj,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Lažni novac će se oduzeti.
Krivotvorenje vrijednosnih papira
Članak 275.
(1) Tko izradi lažni vrijednosni papir koji se izdaje na temelju propisa,
preinači pravi vrijednosni papir ili pribavi takav lažni vrijednosni papir ili
ga stavi u optjecaj kao pravi,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko lažni vrijednosni papir koji je primio u uvjerenju da je pravi, saznavši
da je lažan, stavi u optjecaj,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Lažni vrijednosni papir će se oduzeti.
Krivotvorenje znakova za vrijednost
Članak 276.
(1) Tko izradi lažne biljege, poštanske marke ili druge znakove za vrijednost
izdane na temelju propisa ili ih preinači, pribavi ili dade drugome na uporabu s
ciljem da ih uporabi kao prave,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko uklanjanjem žiga sa znaka za vrijednost ili na drugi način djeluje na
već uporabljeni znak za vrijednost da bi mu dao izgled neuporabljenog znaka ili
tko već uporabljeni znak za vrijednost ponovno uporabi ili ga proda kao da nije
uporabljen,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(3) Lažni znakovi za vrijednost će se oduzeti.
Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega
Članak 277.
(1) Tko s ciljem da ih uporabi kao prave izradi lažne znakove za obilježavanje
robe, kao pečate, žigove ili marke kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo
ili kakva druga roba ili takve prave znakove preinači, ili tko lažne znakove
uporabi kao prave,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko krivotvori mjere ili utege,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Lažni znakovi, mjere i utezi te sredstva za njihovu izradbu će se oduzeti.
Krivotvorenje isprave
Članak 278.
(1) Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava
uporabi kao prava ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao
pravu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko obmane drugoga o sadržaju
kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, držeći da se potpisuje pod
kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadržaj.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini glede javne isprave,
oporuke, mjenice, čeka, platne kartice ili javne ili službene knjige koja se
mora voditi na temelju zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Krivotvorenje službene ili poslovne isprave
Članak 279.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu
ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim
potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s
neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom
omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili
poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su
istiniti.
Zlouporaba osobne isprave
Članak 280.
Tko osobnu ispravu, izdanu na ime druge osobe, prijevarno koristi u pravnom
prometu ili radi prijevare u pravnom prometu prepušta drugoj osobi osobnu
ispravu koja na ime te osobe nije izdana,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Ovjeravanje neistinitog sadržaja
Članak 281.
(1) Tko dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učini da ovo u javnoj ispravi,
zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u
pravnom prometu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko takvu ispravu, zapisnik
ili knjigu uporabi, iako zna da su neistinite.
Izdavanje i uporaba neistinite liječničke ili veterinarske svjedodžbe
Članak 282.
Tko u liječničku ili veterinarsku svjedodžbu unese neistinite podatke ili tko
uporabi takvu svjedodžbu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za
krivotvorenje
Članak 283.
(1) Tko izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na uporabu sredstva za
izradu lažnog novca, lažnih vrijednosnih papira, lažnih znakova za vrijednost
izdanih na temelju propisa, lažnih znakova za obilježavanje robe, lažnih mjera i
utega i krivotvorenih isprava,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.
GLAVA DVADESET SEDMA (XXVII.)
KAZNENA DJELA PROTIV INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
Povreda osobnih prava autora ili umjetnika izvođača
Članak 284.
(1) Tko protivno propisima kojima se uređuje autorsko i srodna prava pod krivim
imenom, svojim imenom ili imenom drugoga označi tuđe autorsko djelo ili protivno
autorovoj zabrani označi djelo autorovim imenom te ga objavi ili se koristi
njime ili dopusti da se to učini,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuje autorsko i srodna prava pod krivim imenom, svojim imenom ili imenom
drugoga označi tuđu izvedbu umjetnika izvođača ili je protivno zabrani umjetnika
izvođača označi imenom umjetnika izvođača te je objavi ili se koristi njome ili
dopusti da se to učini.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuje autorsko i srodna prava unese dijelove tuđeg autorskog djela ili tuđe
izvedbe umjetnika izvođača u svoje autorsko djelo ili u svoju izvedbu s ciljem
pribavljanja koristi ili nanošenja štete.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga članka progoni se po prijedlogu
oštećenika ili druge zainteresirane osobe.
Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača
Članak 285.
(1) Tko protivno propisima kojima se uređuju autorsko i srodna prava
reproducira, preradi, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi
distribucije ili priopći javnosti na bilo koji način tuđe autorsko djelo ili
dopusti da se to učini i na taj način pribavi imovinsku korist ili prouzroči
štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuje autorsko i srodna prava fiksira tuđu nefiksiranu izvedbu umjetnika
izvođača, reproducira, preradi, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje
radi distribucije tuđe fiksirane izvedbe umjetnika izvođača ili priopći javnosti
na bilo koji način tuđu fiksiranu ili nefiksiranu izvedbu umjetnika izvođača ili
dopusti da se to učini i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili
prouzroči znatnu štetu.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuju autorsko i srodna prava osujećuje tehničke mjere za zaštitu prava
autora i umjetnika izvođača ili ukloni ili preinači podatke o upravljanju tim
pravima i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu
štetu.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinitelj će
se kazniti.
(5) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog
djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka će se oduzeti, a predmeti koji su
nastali počinjenjem tih kaznenih djela će se uništiti osim ako onaj čije je
pravo povrijeđeno zatraži njihovu predaju uz naknadu koja ne može biti viša od
troškova njihove proizvodnje. Naknada je prihod državnog proračuna i koristit će
se za suzbijanje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva.
Povreda drugih autorskom srodnih prava
Članak 286.
(1) Tko protivno propisima kojima se uređuju autorsko i srodna prava
reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije,
ili stavi na raspolaganje javnosti tuđi fonogram ili dopusti da se to učini i na
taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuju autorsko i srodna prava reproducira, distribuira, skladišti ili
poduzima druge radnje radi distribucije, ili javno prikaže ili stavi na
raspolaganje javnosti tuđi videogram ili dopusti da se to učini i na taj način
pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuju autorsko i srodna prava reemitira tuđe emitiranje, ili javno priopći
tuđe emitiranje uz plaćanje ulaznica ili stavi na raspolaganje javnosti tuđe
emitiranje ili dopusti da se to učini i na taj način pribavi znatnu imovinsku
korist ili prouzroči znatnu štetu.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno propisima kojima
se uređuju autorsko i srodna prava osujećuje tehničke mjere za zaštitu srodnih
prava proizvođača fonograma, videograma ili organizacija za radiodifuziju ili
ukloni ili preinači podatke o upravljanju tim pravima ili dopusti da se to učini
i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.
(5) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. do 4. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog
djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka će se oduzeti, a predmeti koji su
nastali počinjenjem tih kaznenih djela će se uništiti osim ako onaj čije je
pravo povrijeđeno zatraži njihovu predaju uz naknadu koja ne može biti viša od
troškova njihove proizvodnje. Naknada je prihod državnog proračuna i koristit će
se za suzbijanje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva.
Povreda prava na izum
Članak 287.
(1) Tko neovlašteno podnese prijavu za registraciju patenta ili u njoj protivno
propisima o zaštiti patenta ne navede ili lažno navede izumitelja ili
neovlašteno učini dostupnim javnosti izum prije nego što je on zakonito
objavljen javnosti,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko protivno propisima o zaštiti patenta izrađuje, nudi na prodaju, prodaje,
rabi, izvozi, uvozi, ili skladišti u te svrhe proizvod izrađen prema izumu koji
je zaštićen patentom ili svjedodžbom o dodatnoj zaštiti ili primjenjuje ili nudi
primjenu postupka koji je predmet zaštićenog izuma ili nudi na prodaju, prodaje,
rabi, izvozi, uvozi ili skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven
postupkom koji je predmet izuma i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist
ili prouzroči znatnu štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog
djela iz stavka 2. i 3. ovoga članka će se oduzeti, a predmeti koji su nastali
počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se oduzeti i
uništiti.
(5) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu oštećenika
ili druge zainteresirane osobe.
Povreda žiga
Članak 288.
(1) Tko protivno propisima o zaštiti žiga u trgovačkom prometu rabi znak koji je
istovjetan sa zaštićenim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su
istovjetne s onima za koje je žig registriran ili znak koji je istovjetan ili
sličan zaštićenom žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili
slični s onima za koje je žig registriran, ističući znak na proizvodima ili
njihovim pakiranjima, nudeći ili stavljajući na tržište ili skladišteći u te
svrhe proizvod pod tim znakom ili nudeći ili pružajući usluge pod tim znakom ili
uvozeći ili izvozeći proizvode obilježene tim znakom ili rabeći znak na
poslovnim proizvodima i u reklamiranju, čime javnost može biti dovedena u
zabludu o podrijetlu proizvoda i usluga, i na taj način pribavi znatnu imovinsku
korist ili prouzroči znatnu štetu.
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
(3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog
djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti, a predmeti koji su nastali
počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti i uništiti,
osim ako sud odluči da će se uporabljeni znak učiniti neraspoznatljivim, a
predmete koji su nastali počinjenjem djela uporabiti u humanitarne svrhe.
Povreda registrirane oznake podrijetla
Članak 289.
(1) Tko protivno propisima rabi oznaku izvornosti, oznaku zemljopisnog
podrijetla proizvoda i usluga ili oznaku tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili
prouzroči znatnu štetu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog
djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti, a predmeti koji su nastali
počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti i uništiti,
osim ako sud odluči da će se uporabljena oznaka učiniti neraspoznatljivom, a
predmeti koji su nastali počinjenjem djela uporabiti u humanitarne svrhe.
Javna objava presude
Članak 290.
Na zahtjev oštećenika kad ovaj za to ima opravdan interes presuda za kaznena
djela iz ove glave će se javno objaviti o trošku počinitelja. Način
objavljivanja odredit će se presudom.
GLAVA DVADESET OSMA (XXVIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 291.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast,
prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj
osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna
imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Nezakonito pogodovanje
Članak 292.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogoduje jednom od
gospodarskih subjekata prilagođavanjem uvjeta javne nabave ili sklopi ugovor s
ponuditeljem čija je ponuda u suprotnosti s uvjetima iz dokumentacije za
nadmetanje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba
koja iskoristi položaj ili ovlast pogodovanjem u davanju, preuzimanju ili
ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili djelatnost osoba s kojima je
interesno povezana.
Primanje mita
Članak 293.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja
prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan
granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela
obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja
prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili izvan
granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti,
ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Službena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno neobavljanja
službene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovoga članka, a u vezi s
njom, zahtijeva ili primi mito,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Davanje mita
Članak 294.
(1) Tko službenoj ili odgovornoj osobi, ponudi, dade ili obeća mito da unutar
ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi
smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti,
ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko službenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obeća mito da unutar ili
izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala
obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti,
ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je dao mito na
zahtjev službene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja
ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi kazne.
Trgovanje utjecajem
Članak 295.
(1) Tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja
posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili
da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe
ili drugoga da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili
utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela
obaviti, ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko zahtijeva ili primi mito, ili tko primi ponudu ili obećanje mita za sebe
ili drugoga da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili
utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala
obaviti, ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela
obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Davanje mita za trgovanje utjecajem
Članak 296.
(1) Tko drugome ponudi, obeća ili dade mito, namijenjeno toj ili drugoj osobi,
da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja
posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili
da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko drugome ponudi, obeća ili dade mito, namijenjeno toj ili drugoj osobi,
da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja
posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, ili
da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je dao mito na
zahtjev osobe iz članka 295. ovoga Zakona i prijavio djelo prije njegova
otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi kazne.
Iznuđivanje iskaza
Članak 297.
(1) Službena osoba koja pri ovlaštenom saslušanju uporabi silu, prijetnju ili
drugo nedozvoljeno sredstvo ili način s ciljem da drugi dade ili se suzdrži od
davanja iskaza ili druge izjave,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako su počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka prouzročene
osobito teške posljedice za osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika u
kaznenom postupku,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Protuzakonita pretraga
Članak 298.
Službena osoba koja u obavljanju službe ili javne ovlasti protuzakonito obavi
pretragu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Protuzakonito oslobođenje osobe kojoj je oduzeta sloboda
Članak 299.
Službena osoba koja protuzakonito oslobodi osobu kojoj je oduzeta sloboda ili
joj pomogne u bijegu,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Odavanje službene tajne
Članak 300.
(1) Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim
neklasificirane podatke koji su službena tajna,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u
pretežito javnom interesu.
GLAVA DVADESET DEVETA (XXIX.)
KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA
Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela
Članak 301.
(1) Tko zna da se priprema počinjenje kaznenog djela za koje je propisana kazna
zatvora pet godina ili teža kazna i to ne prijavi u vrijeme kad je još bilo
moguće spriječiti njegovo počinjenje, a djelo bude pokušano ili počinjeno,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko počini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka glede kaznenog djela za
koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kad njegova obilježja ostvari
osoba koja je u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici s
osobom koja priprema neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi
u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, osim ako se priprema
kazneno djelo na štetu djeteta.
(4) Za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka može se blaže kazniti počinitelj
koji je s osobom koja priprema počinjenje kaznenog djela u nekom od odnosa iz
stavka 3. ovoga članka.
Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela
Članak 302.
(1) Tko zna da je počinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora
deset godina ili teža kazna pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo
omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba
koja ne prijavi počinjenje kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju
dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije
prepušteno privatnoj tužbi ili progonu po prijedlogu.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka neće se kazniti kaznom
strožom od one koja je propisana za kazneno djelo koje nije prijavio.
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka kad njegova zakonska
obilježja ostvari osoba koja je u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili
istospolnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili
je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili
posvojenik, odvjetnik, javni bilježnik, doktor medicine, doktor dentalne
medicine ili drugi zdravstveni radnik, psiholog, osoba kojoj je povjeren
odgojno-obrazovni rad u odgovarajućoj ustanovi, djelatnik skrbništva, vjerski
ispovjednik, osim ako je djelo počinjeno prema djetetu.
Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela
Članak 303.
(1) Tko krije ili zbrinjava počinitelja kaznenog djela za koje je propisana
kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili mu prikrivanjem sredstava kojima
je kazneno djelo počinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili
pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven ili
uhićen,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko krije osobu koja je
osuđena na kaznu zatvora ili na drugi način onemogućuje izvršenje te kazne.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini u korist počinitelja
kaznenog djela iz članka 88. do članka 91. ili članka 97. ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka neće se kazniti kaznom
strožom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je počinila osoba kojoj
je počinitelj pružio pomoć.
(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kad njegova zakonska
obilježja ostvari osoba koja je u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili
istospolnoj zajednici s osobom kojoj je pružila pomoć ili je toj osobi rođak po
krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik.
Lažno prijavljivanje kaznenog djela
Članak 304.
(1) Tko prijavi neku osobu ili podmetne tragove koji upućuju na to da je
počinila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom
djelu koje se progoni po privatnoj tužbi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko lažnom prijavom, podmetanjem tragova ili na drugi način izazove
pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije počinitelj
kaznenog djela, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj
tužbi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko prijavi da je počinjeno kazneno djelo iako zna da to nije istina, a ne
radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi, ili tko sebe
prijavi da je počinio takvo djelo iako zna da to nije istina,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Davanje lažnog iskaza
Članak 305.
(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u prethodnom kaznenom postupku,
u postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost Republika Hrvatska
prihvaća, arbitražom, u prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred
javnim bilježnikom ili stegovnom postupku dade lažni iskaz, nalaz ili mišljenje
ili nešto lažno prevede,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se stranka u postupku, osim
okrivljenika, koja dade lažni iskaz ako se na tom iskazu temelji konačna odluka
u tom postupku.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena osuda
nedužnog okrivljenika ili druge osobito teške posljedice za okrivljenika,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno opozove
svoj iskaz prije donošenja konačne odluke, može se osloboditi kazne.
Sprječavanje dokazivanja
Članak 306.
(1) Tko s ciljem da navede na davanje lažnog iskaza ili da spriječi ili oteža
dokazivanje prema pretpostavljenom svjedoku, svjedoku ili vještaku u prethodnom
kaznenom postupku, postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost
Republika Hrvatska prihvaća, arbitražom, u prekršajnom postupku, upravnom
postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku uporabi silu,
prijetnju ili kakav drugi oblik prisile ili im obeća, nudi ili dade dar ili
kakvu drugu korist,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko s ciljem da spriječi ili znatno oteža dokazivanje u postupku pred sudom,
međunarodnim sudom čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, arbitražom, u
prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili
stegovnom postupku sakrije, ošteti ili uništi predmet ili ispravu koji služe
dokazivanju, krivotvori dokaz, ili tko podnese takav dokaz znajući da je riječ o
krivotvorini,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko s ciljem da spriječi ili znatno oteža dokazivanje u postupku pred sudom
ili u upravnom postupku ukloni, uništi, pomakne ili premjesti granični kamen,
zemljomjerski znak, ili uopće znak o vlasništvu ili nekom drugom stvarnom pravu
ili uporabi vode, ili tko s istim ciljem takav znak lažno postavi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Povreda tajnosti postupka
Članak 307.
(1) Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u prethodnom kaznenom postupku,
postupku pred sudom, prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred
javnim bilježnikom ili stegovnom postupku, a što se na temelju zakona ili odluke
utemeljene na zakonu smatra tajnom,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko bez dozvole suda objavi
tijek postupka koji je po zakonu tajan ili je odlukom suda proglašen tajnim, ili
tko bez dozvole suda objavi tijek kaznenog postupka prema djetetu, kaznenog
postupka za kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili postupka u kojem se
odlučuje o zaštiti prava i interesa djeteta ili objavi odluku u tom postupku.
Otkrivanje identiteta ugrožene osobe ili zaštićenog svjedoka
Članak 308.
Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili objavi podatke o identitetu ugrožene
osobe ili osobe koja je ili će biti ispitana kao zaštićeni svjedok, ili za koju
je na temelju posebnog zakona pokrenut postupak za uključenje u program zaštite
ili je ta osoba uključena u program zaštite, ili tko poduzme drugu radnju s
ciljem otkrivanja podataka o identitetu te osobe ili s ciljem njezinog
pronalaska,
kaznit će se kaznom zatvora šest mjeseci do pet godina.
Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda
Članak 309.
(1) Tko u ustanovi u kojoj se nalazi na temelju zakonite odluke kojom mu je
oduzeta sloboda sudjeluje u okupljanju osoba kojima je oduzeta sloboda s ciljem
da se nasilno oslobode, ili da zajednički napadnu službene osobe u toj ustanovi,
ili da ih prisile da učine ili ne učine nešto protivno njihovoj dužnosti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko uporabom sile ili prijetnjom da će izravno napasti na život ili tijelo
neke osobe pobjegne iz ustanove u kojoj se nalazi na temelju zakonite odluke
kojom mu je oduzeta sloboda,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka koji na poziv službene
osobe odustane od okupljanja, može se osloboditi kazne.
Omogućavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda
Članak 310.
Tko osobu kojoj je na temelju zakona oduzeta sloboda potiče na bijeg ili joj
pomaže u bijegu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Nepoštivanje sigurnosnih mjera
Članak 311.
(1) Tko krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je kršenje obveze iz
stavka 1. dovelo do primjene članka 55. stavka 8. ili članka 58. stavka 5. ovoga
Zakona.
Prisila prema pravosudnom dužnosniku
Članak 312.
Tko suca, državnog odvjetnika, javnog bilježnika ili drugog pravosudnog
dužnosnika ili službenika silom ili prijetnjom kakvim zlom spriječi poduzeti
neku radnju ili donijeti neku odluku u okviru njegovih ovlasti ili prisili na
poduzimanje neke radnje ili donošenje neke odluke u okviru ili izvan njegove
ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Nadripisarstvo
Članak 313.
Tko se neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći uz naplatu,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
GLAVA TRIDESETA (XXX.)
KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA
Prisila prema službenoj osobi
Članak 314.
(1) Tko silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi službenu
osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti ili je
prisili na obavljanje službene radnje u okviru ili izvan njezinih ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život
ili tijelo službene osobe ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je
uporabljeno oružje ili opasno oruđe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počini prema osobi koja
ovlašteno pomaže službenoj osobi u obavljanju službene radnje,
kaznit će se kao da je djelo počinio prema službenoj osobi.
(4) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka koji je bio
izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem službene osobe ili
osobe koja joj ovlašteno pomaže, može se osloboditi kazne.
Napad na službenu osobu
Članak 315.
(1) Tko silom ili prijetnjom uporabe sile izvan slučajeva iz članka 312. i
članka 314. ovoga Zakona napadne vojnu osobu, policijskog službenika, ovlaštenu
službenu osobu Vojne policije, službenu osobu kojoj je povjereno čuvanje osoba
kojima je na temelju zakona oduzeta sloboda, kad obavljaju službenu dužnost,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko silom ili prijetnjom
uporabe sile pruža otpor službenoj osobi u obavljanju njezine službene radnje
ili u provođenju zakonite odluke ili mjere državnog tijela.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini prema osobi koja
ovlašteno pomaže službenoj osobi u obavljanju službene radnje,
kaznit će se kao da je djelo počinio prema službenoj osobi.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka doveden u opasnost
život ili tijelo službene osobe ili osobe koja joj pomaže u obavljanju službene
radnje ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno
oruđe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka koji je bio
izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem službene osobe ili
osobe koja joj ovlašteno pomaže, može se osloboditi kazne.
Lažna uzbuna
Članak 316.
Tko lažno obavijesti policiju ili drugu javnu službu koja osigurava red ili
pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Skidanje i povreda službenog pečata i znaka
Članak 317.
(1) Tko skine ili povrijedi službeni pečat ili znak koji je ovlaštena službena
osoba stavila radi osiguranja predmeta, prostorije ili prostora, ili tko bez
skidanja ili povrede pečata ili znaka uđe u takav prostor ili prostoriju ili
otvori osigurani predmet,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenog spisa
Članak 318.
(1) Tko protupravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi način učini
neuporabljivim službeni pečat, knjigu, spis ili ispravu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako djelo iz stavka 1. ovoga članka počini službena osoba kojoj je službeni
pečat, knjiga, spis ili isprava povjerena ili bila dostupna u obavljanju njezine
službene dužnosti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Oštećenje i nedozvoljeni izvoz kulturnog dobra
Članak 319.
(1) Tko ošteti ili uništi kulturno dobro,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko bez odobrenja nadležnog
tijela trajno izveze ili iznese iz Republike Hrvatske kulturno dobro ili ga ne
vrati u Republiku Hrvatsku u roku određenom odobrenjem.
(3) Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka nastupila znatna
šteta ili se radi o kulturnom dobru od nacionalnog značenja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra
Članak 320.
(1) Tko protivno zabrani ili bez odobrenja nadležnog tijela na kulturnom dobru
obavi konzervatorske, restauratorske, istraživačke ili druge radove, arheološka
iskopavanja ili istraživanja, pa zbog toga kulturno dobro bude uništeno,
oštećeno ili izgubi svojstvo kulturnog dobra,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema kulturnom
dobru od nacionalnog značenja ili je prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se tko prigodom arheoloških ili
drugih istraživanja prisvoji iskopan ili nađen predmet koji predstavlja kulturno
dobro.
Uništavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva
Članak 321.
Tko protivno propisima uništi, prikriva ili učini neuporabljivom arhivsko ili
registraturno gradivo, ili ga iznese iz Republike Hrvatske bez odobrenja
nadležnog državnog tijela,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Neovlašteno obavljanje službene radnje
Članak 322.
Tko neovlašteno izvrši kakvu radnju koju je ovlaštena izvršiti samo službena ili
vojna osoba,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine
Protupravna naplata
Članak 323.
(1) Tko od drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom naplati tražbinu koju ovaj
duguje njemu ili drugoj osobi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj
uporabio silu ili prijetnju da će izravno napasti na život ili tijelo dužnika
ili druge osobe,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka uporabljeno
oružje ili opasno oruđe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Izazivanje nereda
Članak 324.
(1) Tko sudjeluje u mnoštvu koje nasiljem prema drugim osobama ili stvarima ili
prijetnjom da će počiniti nasilje ugrožava javni red ili potiče mnoštvo na
nasilje,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz mržnje, prema
većem broju osoba, uz uporabu oružja ili opasnog oruđa ili dovede u opasnost
život ili tijelo druge osobe ili je dovelo do znatne imovinske štete,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Sudionik iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji se udalji na zahtjev službene
osobe prije nego što je sam počinio nasilje neće se kazniti za kazneno djelo iz
stavka 1. i 2. ovoga članka.
Javno poticanje na nasilje i mržnju
Članak 325.
(1) Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom
skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike
ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema
skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili
etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog
identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili
znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv
čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku
skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti,
podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili
mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj
Članak 326.
(1) Tko jednoj ili više osoba koje nisu državljani Republike Hrvatske iz
koristoljublja omogući ili pomogne nedozvoljeno ući, kretati se ili boraviti u
Republici Hrvatskoj,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka doveden u
opasnost život ili tijelo osobe koja nedozvoljeno ulazi, kreće se ili boravi u
Republici Hrvatskoj ili je s njom postupano na nečovječan ili ponižavajući
način, ili je djelo počinila službena osoba u obavljanju službene dužnosti,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Dogovor za počinjenje kaznenog djela
Članak 327.
(1) Tko se s drugim dogovori da će počiniti kazneno djelo za koje se po zakonu
može izreći kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Počinitelj koji otkrije dogovor iz stavka 1. ovoga članka prije nego što je
dogovoreno kazneno djelo počinjeno može se osloboditi kazne.
Zločinačko udruženje
Članak 328.
(1) Tko organizira ili vodi zločinačko udruženje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko sudjeluje u udruženju iz stavka 1. ovoga članka, a da nije još počinio
ni jedno kazneno djelo za to udruženje, ili poduzme neku radnju koja nije
kazneno djelo, ali za koju zna da doprinosi ostvarenju cilja zločinačkog
udruženja, ili financijski ili na drugi način podupire zločinačko udruženje,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji pravodobnim
otkrivanjem zločinačkog udruženja spriječi počinjenje kaznenih djela navedenih u
stavku 4. ovoga članka ili pripadnik zločinačkog udruženja koji ga otkrije prije
nego što u njegovom sastavu ili za njega počini kazneno djelo navedeno u stavku
4. ovoga članka može se osloboditi kazne.
(4) Zločinačko udruženje čine najmanje tri osobe koje su se udružile sa
zajedničkim ciljem počinjenja jednog ili više kaznenih djela, za koja se može
izreći kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a koje ne uključuje
udruženje koje čine osobe slučajno povezane za neposredno počinjenje jednog
kaznenog djela.
Počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja
Članak 329.
(1) Tko znajući za cilj zločinačkog udruženja ili njegove kriminalne aktivnosti
počini kazneno djelo u sastavu takvog udruženja ili potakne drugoga na
počinjenje kaznenog djela u sastavu takvog udruženja kaznit će se:
1. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne tri godine kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina,
2. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne pet godina kaznom
zatvora od jedne do deset godina,
3. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne osam godina kaznom
zatvora od tri do dvanaest godina,
4. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne deset ili dvanaest
godina kaznom zatvora od tri do petnaest godina,
5. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne petnaest godina
kaznom zatvora od pet do dvadeset godina,
6. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne dvadeset godina
kaznom zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
(2) Tko znajući za cilj zločinačkog udruženja ili njegove kriminalne aktivnosti
pomogne drugome u počinjenju kaznenog djela u sastavu takvog udruženja kaznit će
se kaznom propisanom u stavku 1. ovoga članka, a može se i blaže kazniti.
(3) Ako počinitelj iz stavka 1. ili 2. ovoga članka bitno pridonese otkrivanju
zločinačkog udruženja može se blaže kazniti.
Izrada i nabavljanje oružja i sredstava namijenjenih počinjenju kaznenog djela
Članak 330.
(1) Tko oružje, eksplozivne tvari ili sredstva potrebna za njihovu izradu, kao i
otrove za koje zna da su namijenjeni počinjenju kaznenog djela, izrađuje,
nabavlja ili drugome omogućuje da do njih dođe,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko izradi ili drugome ustupi lažni ključ, otpirač, elektronički uređaj ili
neko drugo sredstvo ili napravu za provaljivanje, iako zna da je namijenjeno
počinjenju kaznenog djela,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se oduzeti.
Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari
Članak 331.
(1) Tko neovlašteno izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili na drugi način
sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oružje, streljivo, eksplozivne tvari
ili njihove sastavne ili rezervne dijelove čije je nabavljanje, prodaja ili
posjedovanje građanima zabranjeno ili je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko neovlašteno posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmjeni, uveze ili
izveze veće količine vatrenog oružja, streljiva, eksplozivnih tvari ili njihovih
sastavnih ili rezervnih dijelova,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se tko izrađuje ili usavršava,
proizvodi, nabavlja, skladišti, nudi na prodaju, prodaje ili kupuje, posreduje u
kupnji ili prodaji, posjeduje, prenosi ili prevozi kemijsko ili biološko oružje
ili drugo sredstvo borbe koje je zabranjeno međunarodnim pravom.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko prodaje ili izvozi oružje
u zemlju u kojoj se djeca koriste kao plaćenici.
(5) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko neovlašteno posjeduje,
nabavi, izradi, proda ili razmijeni sredstva potrebna za izradu vatrenog oružja,
streljiva ili eksplozivnih tvari.
(6) Vatreno oružje, streljivo, eksplozivne tvari te njihovi sastavni ili
rezervni dijelovi će se oduzeti.
Povreda mira pokojnika
Članak 332.
(1) Tko neovlašteno iskopa, prekopa, razruši, ošteti ili na drugi način grubo
oskvrne grob, mjesto ukopa ili spomen na umrle,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko neovlašteno iskopa, odnese, ošteti, uništi, sakrije ili premjesti
tijelo, fetus, dio tijela ili pepeo umrle osobe, ili tko oskvrne tijelo,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
GLAVA TRIDESET PRVA (XXXI.)
KAZNENA DJELA PROTIV BIRAČKOG PRAVA
Povreda slobode odlučivanja birača
Članak 333.
Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem ili na drugi protuzakonit način
utječe na birača da na izborima glasuje na određeni način ili da ne glasuje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Uskrata biračkog prava
Članak 334.
Tko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima drugoga protuzakonito
ne uvede u popis birača, ili ga izbriše iz tog popisa, ili mu na drugi način
uskrati biračko pravo,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zlouporaba biračkog prava
Članak 335.
(1) Birač koji na istim izborima glasuje nakon što je već glasovao ili glasuje
umjesto drugoga pod njegovim imenom,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko omogući drugome da ponovo
glasuje.
Povreda tajnosti glasovanja
Članak 336.
Tko na izborima povrijedi tajnost glasovanja ili bez pristanka birača objavi
kako je on glasovao,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Uništenje i krivotvorenje izbornih isprava
Članak 337.
(1) Tko uništi, prikrije, ošteti ili neovlašteno odnese kakvu ispravu o izborima
ili kakav predmet koji služi za izbore,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko uvede u popis birača
nepostojeću osobu, umrlu osobu ili osobu koja nema biračko pravo.
Izborna prijevara
Članak 338.
Tko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na drugi način krivotvori
rezultat izbora,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Podmićivanje zastupnika
Članak 339.
(1) Tko kao zastupnik u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu ili kao vijećnik
u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obećanje mita kako bi u
predstavničkom tijelu glasovao na određen način,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko zastupniku u Hrvatskom
saboru, Europskom parlamentu ili vijećniku u predstavničkom tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave ponudi, obeća ili dade mito kako bi u
predstavničkom tijelu glasovao na određen način.
GLAVA TRIDESET DRUGA (XXXII.)
KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE
Veleizdaja
Članak 340.
Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile ili na drugi protupravan način
ugrozi teritorijalnu cjelovitost ili ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Priznavanje okupacije i kapitulacije
Članak 341.
Tko potpiše ili prizna kapitulaciju ili tko prihvati ili prizna okupaciju
Republike Hrvatske ili dijela njezinog državnog područja,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Sprječavanje borbe protiv neprijatelja
Članak 342.
(1) Građanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba u kojem
sudjeluje i Republika Hrvatska sprječava građane Republike Hrvatske ili njezinih
saveznika da se bore protiv neprijatelja,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Građanin Republike Hrvatske u smislu ove glave je i stranac s prebivalištem
u Republici Hrvatskoj.
Služba u neprijateljskoj vojsci
Članak 343.
(1) Građanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba u kojem
sudjeluje Republika Hrvatska služi u neprijateljskoj vojsci ili se nalazi u
drugim oružanim skupinama koje neprijateljski borbeno djeluju protiv Republike
Hrvatske ili njezinih saveznika,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko građane Republike Hrvatske
nagovara, prikuplja, odvodi, ili ih na drugi način vrbuje za službu u
neprijateljskoj vojsci, ili oružanim skupinama koje neprijateljski borbeno
djeluju protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika ili za sudjelovanje u
ratu ili oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika.
Pomaganje neprijatelju
Članak 344.
Građanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba u kojem
sudjeluje Republika Hrvatska pomaže neprijatelju u provedbi prisilnih mjera
prema građanima ili koji politički ili gospodarski surađuje s neprijateljem,
kaznit će se kaznom zatvora od jedan do deset godina.
Podrivanje vojne i obrambene moći države
Članak 345.
Tko uništi, učini neuporabljivim ili omogući da prijeđu u neprijateljske ruke
obrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje ili druga vojna i obrambena
sredstva ili preda trupe neprijatelju ili na drugi način omete ili dovede u
opasnost vojne i obrambene mjere i moć hrvatske države,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Prisila prema najvišim državnim dužnosnicima Republike Hrvatske
Članak 346.
(1) Tko izvan slučajeva iz članka 97. ovoga Zakona silom ili prijetnjom da će
izravno uporabiti silu spriječi predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika
ili zastupnika Hrvatskog sabora, predsjednika ili člana Vlade Republike
Hrvatske, predsjednika ili suca Ustavnog suda Republike Hrvatske u izvršavanju
njihove dužnosti ili ih prisili izvršiti tu dužnost na određen način,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život
ili tijelo osobe iz stavka 1. ovoga članka ili joj je nanesena tjelesna ozljeda
ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
Odavanje tajnih podataka
Članak 347.
(1) Tko tajne podatke koji su mu povjereni učini dostupnim neovlaštenoj osobi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko pribavi tajni podatak s ciljem da ga on ili druga osoba neovlašteno
upotrijebi, ili tko drugome učini dostupnim takav podatak u čiji je posjed došao
slučajno,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz koristoljublja,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga člana počini za vrijeme ratnog
stanja ili neposredne ratne opasnosti,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(5) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine
Špijunaža
Članak 348.
(1) Tko tajne podatke koji su mu povjereni ili do kojih je došao na protupravan
način, učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj pravnoj
osobi ili osobi koja za njih radi,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko neovlašteno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih učini dostupnim
stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj pravnoj osobi ili osobi koja za
njih radi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Tko za stranu državu ili organizaciju organizira obavještajnu službu na
području Republike Hrvatske, ili stupi u stranu obavještajnu službu koja djeluje
protiv interesa Republike Hrvatske ili joj pomaže u radu,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 3. ovoga članka počini u vrijeme rata ili
oružanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(5) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počini u vrijeme rata ili
oružanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Povreda ugleda Republike Hrvatske
Članak 349.
Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku,
njezinu zastavu, grb ili himnu,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske
Članak 350.
Tko priprema počinjenje kaznenih djela iz članka 340., članka 342. i članka 345.
ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Kažnjavanje za najteže oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske
Članak 351.
(1) Ako kazneno djelo iz članka 340., članka 341., članka 347. i članka 348.
ovoga Zakona počini predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik ili član Vlade
Republike Hrvatske ili predsjednik Hrvatskog sabora,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se počinitelj ako je kaznenim
djelima iz članka 340. do članka 348. ovoga Zakona prouzročio smrt jedne ili
više osoba ili velika razaranja.
GLAVA TRIDESET TREĆA (XXXIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV STRANE DRŽAVE ILI MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
Ubojstvo osobe pod međunarodnom zaštitom
Članak 352.
(1) Tko usmrti osobu pod međunarodnom zaštitom,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(2) Osoba pod međunarodnom zaštitom je poglavar države, predsjednik vlade i
ministar vanjskih poslova kad se nalaze izvan svoje države, te svaki službeni
predstavnik međunarodno priznate organizacije, članovi njihove obitelji u
pratnji kad se oni, njihove službene prostorije, privatni stan ili prijevozno
sredstvo uočljivo mogu prepoznati da su posebno zaštićeni međunarodnim pravom.
Otmica osobe pod međunarodnom zaštitom
Članak 353.
(1) Tko izvrši otmicu osobe koja je pod međunarodnom zaštitom,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt otete
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
Napad na osobu pod međunarodnom zaštitom
Članak 354.
(1) Tko prema osobi pod međunarodnom zaštitom počini nasilje ili napadne na
njezine službene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt osobe iz
stavka 1. ovoga članka,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Prijetnja osobi pod međunarodnom zaštitom
Članak 355.
Tko ugrozi sigurnost osobe koja je pod međunarodnom zaštitom ozbiljnom
prijetnjom da će prema njoj počiniti kazneno djelo iz članka 352. do članka 354.
ovoga Zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Povreda ugleda strane države i međunarodne organizacije
Članak 356.
(1) Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju stranu državu,
njezinu zastavu, grb, himnu,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko izvrgne ruglu, preziru ili
grubom omalovažavanju Ujedinjene narode, Europsku uniju, Vijeće Europe,
Međunarodni crveni križ ili drugu priznatu međunarodnu organizaciju.
(3) Pokretanje kaznenog postupka poduzima se na temelju odobrenja Državnog
odvjetnika Republike Hrvatske koji takvo odobrenje može dati nakon pribavljenog
pristanka države, međunarodne organizacije ili osobe protiv koje je počinjeno
kazneno djelo.
GLAVA TRIDESET ČETVRTA (XXXIV.)
KAZNENA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE
Neizvršenje i odbijanje izvršenja zapovijedi
Članak 357.
(1) Vojna osoba koja ne izvrši ili odbije izvršiti zapovijed nadređenog u vezi
sa službom, pa time teško ugrozi službu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Odbijanje primanja i zlouporaba oružja
Članak 358.
(1) Vojna osoba koja odbije primiti oružje ili ga odbije uporabiti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se vojna osoba koja uporabi
oružje protivno zapovijedi ili pravilima službe, ako time nije počinila neko
drugo teže kazneno djelo.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kada se radi o vojnoj osobi
kojoj je u propisanom postupku uvažen prigovor savjesti.
Protivljenje stražaru ili straži
Članak 359.
(1) Vojna osoba koja se protivi stražaru, straži ili drugoj vojnoj osobi u
sličnoj službi, dok obavljaju svoju službenu dužnost, te vojna osoba koja ne
posluša njihov poziv ili ne izvrši ili odbije izvršiti njihovu zapovijed, pa
time teško ugrozi službu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Odbijanje poslušnosti
Članak 360.
(1) Vojna osoba koja se zajedno s drugim vojnim osobama usprotivi zapovijedi
nadređenoga u vezi sa službom ili je ne izvrši ili odbije izvršiti (članak
357.), primijeni silu ili prijetnju prema vojnoj osobi (članak 314.) ili napadne
vojnu osobu u obavljanju službene dužnosti (članak 315.),
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno uporabom oružja,
organizirano ili u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena smrt druge
osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Ako sudionik iz stavka 1. ovoga članka posluša zapovijed nadređenog i
odustane od počinjenja nekog od kaznenih djela opisanih u stavku 1. ovoga
članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Blaže kažnjavanje za kaznena djela iz članka 357. i članka 360.
Članak 361.
Ako je počinitelj kaznenog djela iz članka 357. stavka 1. i članka 360. stavka
1. ovoga Zakona bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem vojne osobe
prema kojoj je počinjeno kazneno djelo, može se osloboditi kazne.
Zlostavljanje i ponižavanje podređenog ili mlađeg u službi
Članak 362.
(1) Vojna osoba koja u službi ili u vezi sa službom zlostavlja podređenoga ili
mlađega u službi ili s njim postupa na ponižavajući način ili mu zlonamjerno
otežava službu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se vojna osoba koja od podređenog
zahtijeva ili ga natjera da zlostavlja drugu vojnu osobu ili s njom postupa na
ponižavajući način ili mu otežava službu.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka zlostavljanoj osobi
narušeno zdravlje ili je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno
prema više osoba, ili ga počinitelj uporno ponavlja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Povreda stražarske, unutarnje ili druge slične službe
Članak 363.
(1) Vojna osoba koja postupi protivno propisima o stražarskoj ili unutarnjoj,
odnosno drugoj sličnoj službi, pa time teško ugrozi službu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno kod skladišta
oružja, streljiva ili minsko-eksplozivnih sredstava, ili kod drugog objekta
posebno važnog za obranu ili je njime prouzročena teška tjelesna ozljeda ili
imovinska šteta velikih razmjera,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Podnošenje neistinitih izvješća i neizvješćivanje
Članak 364.
(1) Vojna osoba koja u obavljanju dužnosti ne podnese izvješće ili u izvješću
prešuti neku činjenicu koju ne bi smjela prešutjeti ili podnese izvješće
neistinitog sadržaja pa time ugrozi službu,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Vojna osoba koja u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti
i jedinstvenosti Republike Hrvatske ne izvijesti nadređenog, starijeg ili vojno
zapovjedništvo o događaju koji očito zahtijeva neodgodivo poduzimanje vojnih
mjera,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se
kazniti.
Nepoduzimanje mjera za zaštitu vojne postrojbe
Članak 365.
(1) Vojna osoba koja ne poduzme propisane, zapovjeđene ili druge očito potrebne
mjere za čuvanje života i zdravlja ljudi koji su joj povjereni, za osiguranje i
održavanje u ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji služe bojevoj
spremnosti, za urednu opskrbu hranom, opremom i materijalom postrojbe koja joj
je povjerena, za čuvanje i njegu službenih životinja, ili da se na vrijeme i
propisno obave osiguravajući radovi ili osiguranje objekata koji su joj
povjereni, pa time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena teška tjelesna
ozljeda neke osobe ili znatna imovinska šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počinjeno iz nehaja
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine, a ako je kazneno djelo iz
stavka 3. ovoga članka počinjeno iz nehaja kaznom zatvora od jedne do osam
godina.
Neosiguranje na vojnim vježbama
Članak 366.
(1) Tko na vojnoj vježbi, obuci ili u obavljanju pokusa ne poduzme propisane,
zapovjeđene ili očito potrebne mjere osiguranja ili opreza, pa time izazove
opasnost za život ili tijelo ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena teška tjelesna
ozljeda neke osobe, ili znatna imovinska šteta, ili je kazneno djelo iz stavka
1. ovoga članka počinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti
neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka prouzročena teška tjelesna
ozljeda neke osobe, ili znatna imovinska šteta, ili je kazneno djelo iz stavka
3. ovoga članka počinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti
neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne službe
Članak 367.
(1) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske bez opravdanog razloga ne dođe u određeno
vrijeme na izvršavanje vojne obveze iako je bio pozvan pojedinačnim ili općim
pozivom,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko poziva ili potiče više osoba na počinjenje kaznenog djela iz stavka 1.
ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka koji se dobrovoljno javi
nadležnom državnom tijelu na izvršavanje vojne obveze može se osloboditi kazne.
Izbjegavanje vojne obveze onesposobljenjem ili prijevarom
Članak 368.
(1) Tko s ciljem da on ili drugi izbjegne vojnu obvezu ili bude raspoređena na
lakšu dužnost sebe ili drugog s njegovim pristankom ozlijedi ili na drugi način
onesposobi za vojnu službu ili kakvu dužnost, ili dozvoli drugome da ga
onesposobi za vojnu službu ili kakvu dužnost,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s ciljem da on ili drugi
izbjegne vojnu obvezu ili bude raspoređen na lakšu dužnost simulira bolest, za
sebe ili drugoga uporabi lažnu ispravu, ili postupi na drugi prijevaran način.
(3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u doba ratnog stanja ili
neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Protuzakonito oslobođenje od vojne službe
Članak 369.
Tko zlouporabom svojeg položaja ili ovlaštenja učini da se oslobodi od dužnosti
ili da se rasporedi na lakšu dužnost vojna osoba ili osoba koja podliježe vojnoj
obvezi u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Nepropisan i nesavjestan odnos prema povjerenom naoružanju i vojnoj opremi i
drugim sredstvima za potrebe obrane
Članak 370.
(1) Tko nepropisno ili nesavjesno drži, čuva ili rukuje povjerenim mu
naoružanjem, vojnom opremom i drugim sredstvima za potrebe obrane, pa time
prouzroči njihovo oštećenje u većoj mjeri, uništenje ili nestanak,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Rukovatelj skladišta sredstvima iz stavka 1. ovoga članka koji ne poduzme
mjere za njihovo osiguranje ili održavanje, pa time prouzroči oštećenje,
uništenje ili nestanak tih sredstava,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena znatna
imovinska šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 4. ovoga članka prouzročena posljedica iz
stavka 3. ovoga članka,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Neovlašteni ulazak u vojne objekte i izradba skica ili crteža vojnih objekata i
borbenih sredstava
Članak 371.
(1) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske radi izviđanja neovlašteno uđe u vojni objekt,
iako zna da je pristup zabranjen,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske neovlašteno pravi skice ili crteže vojnih
objekata ili borbenih sredstava, ili ih fotografira, odnosno na drugi način
snima,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Prijelaz i predaja neprijatelju
Članak 372.
(1) Vojna osoba koja za vrijeme rata ili oružanog sukoba prijeđe u redove
neprijatelja, odnosno protivničke strane,
kaznit će se kaznom zatvora od najmanje pet godina.
(2) Vojna osoba koja se za vrijeme rata preda neprijatelju, odnosno protivničkoj
strani prije nego što je iscrpila sve mogućnosti obrane,
kaznit će se kaznom zatvora tri do petnaest godina.
Neispunjavanje ili napuštanje dužnosti za vrijeme borbenog djelovanja
Članak 373.
(1) Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje ne obavi
svoju dužnost, pa time prouzroči štetne posljedice za vojnu postrojbu ili za
borbenu situaciju,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se vojna osoba koja za vrijeme
ili izravno pred borbeno djelovanje ne obavi svoju dužnost ili samovoljno ili na
prijevaran način napusti svoju dužnost.
Napuštanje položaja protivno zapovijedi
Članak 374.
Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje protivno
zapovijedi napusti položaj s postrojbom koja joj je povjerena prije nego što je
iscrpila sve mogućnosti obrane,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Napuštanje oštećenog broda ili zrakoplova prije vremena
Članak 375.
Zapovjednik ratnog broda ili član posade ratnog broda ili vojnog zrakoplova koji
za vrijeme rata ili oružanog sukoba napusti oštećeni brod ili zrakoplov prije
nego što je obavio svoju dužnost prema propisima o brodskoj službi, odnosno
prema propisima o letenju i uporabi zrakoplova,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Ostavljanje neprijatelju neoštećenih bojnih sredstava
Članak 376.
(1) Vojna osoba koja dopusti da neprijatelju padne u ruke bitno neoštećeno vojno
skladište, brod, zrakoplov, tenk, ili drugo slično borbeno sredstvo,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protivno zapovijedi
dopusti da neprijatelju padnu u ruke bitno neoštećena postrojenja ili drugi
objekti važni za obranu.
Slabljenje borbenog morala i borbene situacije
Članak 377.
(1) Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje, bacanjem
oružja ili streljiva, širenjem straha, stvaranjem nereda ili zabune, ili na
drugi način slabi borbeni moral postrojbe, bojevu spremnost ili nanosi štetu
borbenoj situaciji,
kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(2) Vojna osoba koja ne poduzme potrebne mjere prema podređenom koji za vrijeme
ili izravno pred borbeno djelovanje širi strah među vojnicima, stvara nered ili
zabunu u postrojbi, ili na drugi način slabi borbeni moral postrojbe ili nanosi
štetu borbenoj situaciji,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Neizvršenje materijalne obveze
Članak 378.
(1) Tko se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske protivno zakonom utvrđenoj obvezi, bez
opravdanog razloga, ne odazove ili se protivi popisu ili pregledu ljudstva ili
popisu ili pregledu materijalnih sredstava koja su na popisu materijalnih
sredstava za potrebe obrane, ili tko pri tom popisu ili pregledu dade netočne
izjave ili podatke,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko u doba ratnog stanja ili
neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske protivno
zakonom utvrđenoj obvezi, bez opravdanog razloga, ne stavi u određeno vrijeme i
u propisanom stanju na raspolaganje tijelu nadležnom za poslove obrane
materijalna sredstva koja su na popisu materijalnih sredstava za potrebe obrane.
Neispunjenje dužnosti pri provedbi mobilizacije
Članak 379.
(1) Vojna ili službena osoba koja pri provedbi mobilizacije u doba ratnog stanja
ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske
protivno svojoj dužnosti, ne osigura prihvat, raspored i smještaj ili opskrbu
mobiliziranog ljudstva, objekata, vozila, strojeva, opreme i drugih sredstava
koja su na popisu materijalnih sredstava za potrebe obrane, pa time prouzroči
teške štetne posljedice,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehaja,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
Odgovornost za kazneno djelo počinjeno po zapovijedi nadređenog
Članak 380.
Vojna osoba koja protupravnu radnju kojom se ostvaruju obilježja kaznenog djela
počini na zapovijed kriva je samo ako je znala ili je bilo očito da izvršenjem
zapovijedi čini protupravnu radnju. Kaznena djela iz članka 88. i 90. ovoga
Zakona uvijek su očito protupravna.
GLAVA TRIDESET PETA (XXXV.)
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 381.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Kazneni zakon (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00.,
129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i
57/11.) osim odredaba članka 84., 85. i 86. koje prestaju važiti na dan stupanja
na snagu posebnog zakona koji uređuje odnosna pitanja,
2. Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br.
152/08.),
3. odredbe članka 160. Zakona o izvršenju kazne zatvora (»Narodne novine«, br.
128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03., 76/07.,
27/08., 83/09., 18/11. i 48/11.),
4. odredbe članka 31. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07.),
5. odredbe članka 188. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (»Narodne
novine«, br. 167/03., 79/07. i 80/11.),
6. odredbe članka 65. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«,
br. 105/97., 64/00. i 65/09.),
7. odredbe članka 49. Zakona o medicinskoj oplodnji (»Narodne novine«, br.
88/09. i 137/09.),
8. odredbe članaka 627. i 629. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«,
br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.),
9. odredba članka 129.a stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
(»Narodne novine«, br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10. i 49/11.), a
dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o energiji (»Narodne novine«,
br. 68/01., 177/04., 76/07., 152/08. i 127/10.) u članku 33. stavku 1. riječi:
»odnosno troši energiju bez ili mimo mjernih uređaja« brišu se.
Članak 382.
Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak usklađivanja s odredbama ovoga
Zakona odgovarajućih odredbi Zakona o kaznenom postupku, Zakona o odgovornosti
pravnih osoba za kaznena djela, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o zaštiti
osoba s duševnim smetnjama, Zakona o izvršenju kazne zatvora, Zakona o probaciji
te drugih zakona koji sadrže kaznene i druge odredbe relevantne za primjenu
ovoga Zakona.
Članak 383.
U skladu s odredbama ovoga Zakona, nadležni ministri donijet će u roku od 30
dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, sljedeće propise:
1. ministar nadležan za pravosuđe donijet će propise o postupku izricanja i
provođenju uvjetnog otpusta (članak 59. do članak 63.), o izvršenju zaštitnog
nadzora (članak 64.), o izvršenju sigurnosnih mjera (članak 65. do članak 76.),
o kaznenoj evidenciji i načinu korištenja podataka iz te evidencije (članak 381.
stavak 1. točka 1.),
2. ministar nadležan za zdravstvo donijet će listu terapijskih zajednica
licenciranih za provođenje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti
(članak 69.), listu pravnih ili fizičkih osoba licenciranih za provođenje
sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (članak 70.) i listu tvari
zabranjenih u športu (članak 190. i 191.).
Članak 384.
Izvršenje kaznenopravnih sankcija pravomoćno izrečenih sukladno odredbama
Kaznenog zakona i drugih posebnih propisa iz članka 381. stavka 1. ovoga Zakona,
čije izvršenje nije započelo ili je u tijeku, provodit će se sukladno odredbama
ovoga Zakona od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 385.
Ako do stupanja na snagu ovoga Zakona nije nastupila zastara oduzimanja
imovinske koristi, primijenit će se odredba članka 85. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 386.
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
1. Direktivom 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2002.
godine o zaštiti okoliša putem kaznenog prava,
2. Direktivom 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009.
godine kojom se predviđaju minimalni standardi o sankcijama i mjerama protiv
poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja,
3. Direktivom 2010/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. godine
o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa za presađivanje,
4. Direktivom 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine
o onečišćenju s brodova i uvođenju kazni za prekršaje,
5. Direktivom 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.
godine o izmjenama i dopunama Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i
uvođenju kazni za prekršaje,
6. Direktivom 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006.
godine o otpadu,
7. Seveso II direktivom 96/82/EC, 2003/105/EC o sprječavanju velikih
industrijskih nesreća i ublažavanju posljedica ako se one dogode,
8. Direktivom 2002/90/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2002.
godine kojom se definira pomaganje neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka,
9. Direktivom 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003.
godine o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipulaciji tržištem,
10. Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. godine o
suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije
kazneno-pravnim sredstvima,
11. Okvirnom odlukom Vijeća o oduzimanju predmeta, sredstava i imovine stečene
kaznenim djelima od 24. veljače 2005. godine,
12. Okvirnom odlukom Vijeća Europske unije 2002/629/PUP od 19. srpnja 2002.
godine o suzbijanju trgovanja ljudima,
13. Okvirnom odlukom Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. godine o pranju
novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, prisvajanju i oduzimanju sredstava
i prihoda od kriminala,
14. Okvirnom odlukom Vijeća 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. godine o jačanju
kaznenog okvira za prevenciju olakšavanja nezakonitog ulaska, kretanja i
boravka,
15. Okvirnom odlukom Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. godine o borbi
protiv terorizma,
16. Okvirnom odlukom Vijeća 2005/212/PUP o oduzimanju predmeta, sredstava i
imovine stečene kaznenim djelima od 24. veljače 2005. godine,
17. Konvencijom od 26. srpnja 1995. godine, koja se donosi na temelju članka K.3
Ugovora o EU, o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316,
27.11.1995, str. 49),
18. Protokolom od 27. rujna 1996. godine, koji se donosi na temelju članka K.3
Ugovora o EU, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica
(SL C 313, 23.10.1996, str. 2),
19. Drugim Protokolom od 19. lipnja 1997. godine, koji se donosi na temelju
članka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih
zajednica (SL C 221, 19.7.1997, str. 12),
20. Konvencijom o provedbi Sporazuma iz Schengena.
Članak 387.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja
2013.
Klasa: 740-02/11-01/06
Zagreb, 21. listopada 2011.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
Dodajte komentar
This policy contains information about your privacy. By posting, you are declaring that you understand this policy:
- Your name, rating, website address, town, country, state and comment will be publicly displayed if entered.
- Aside from the data entered into these form fields, other stored data about your comment will include:
- Your IP address (not displayed)
- The time/date of your submission (displayed)
- Your email address will not be shared. It is collected for only two reasons:
- Administrative purposes, should a need to contact you arise.
- To inform you of new comments, should you subscribe to receive notifications.
- A cookie may be set on your computer. This is used to remember your inputs. It will expire by itself.
This policy is subject to change at any time and without notice.
These terms and conditions contain rules about posting comments. By submitting a comment, you are declaring that you agree with these rules:
- Although the administrator will attempt to moderate comments, it is impossible for every comment to have been moderated at any given time.
- You acknowledge that all comments express the views and opinions of the original author and not those of the administrator.
- You agree not to post any material which is knowingly false, obscene, hateful, threatening, harassing or invasive of a person's privacy.
- The administrator has the right to edit, move or remove any comment for any reason and without notice.
Failure to comply with these rules may result in being banned from submitting further comments.
These terms and conditions are subject to change at any time and without notice.
Komentari