Zanimljivosti

Hrvati su samouvjereni vozači

ZAGREB - Vozači automobila oba spola u Hrvatskoj prilično su samouvjereni, ali žene su spremnije priznati da im vožnja nije najjača strana, pokazuju rezultati istraživanja provedenog na internetskom oglasniku vozila '4 kotača'. Rezultati dobiveni na temelju odgovora prvih dvije tisuće ispitanika, ukazuju na vrlo veliku samouvjerenost hrvatskih vozača: čak 63 posto ih se smatra boljim, a samo 2 posto gorim od prosjeka. Muški vozači skloniji su vjerovati u vlastitu superiornost. Čak 71 posto njih smatra se boljim, a samo 1 posto gorim vozačem od prosjeka. Broj samouvjerenih žena vozača nešto je manji (54 posto), a broj onih koje se smatraju gorim od prosjeka je nešto veći (3 posto).

Da su među 10 posto najboljih vozača na hrvatskim cestama, smatra 23 posto muškaraca, a samo 0,2 posto ih smatra da su među 10 posto najgorih. Žene su nešto samokritičnije - 13 posto ih smatra da su među 10 posto najboljih, ali samo 0,5 posto ih se svrstava među najgore.

Polovica muškaraca smatra se boljim vozačima od žena, 35 posto smatra muške i ženske vozače podjednako dobrima, a samo 1 posto smatra da su žene bolji vozači.

Samo 7 žena smatra se boljim vozačima od muškaraca, 63 posto smatra da su oba spola ravnopravna u kvaliteti vožnje, a 19 posto drži muškarce boljim vozačima. Zanimljivo je da su i mlađi i stariji muški vozači uvjereniji u svoju superiornost spram žena. Primjerice, čak 56 posto vozača u dobi od 18 do 27 godina smatra da su muškarci bolji vozači, u usporedbi s 45 posto onih u dobi od 38 do 47 godina.(hina).

KAOS U SRBIJI - Otkazani vozački ispiti do 15.11.2012, izbila i masovna tučnjava

SRBIJA - U Srbiji je počeo novi sustav obuke vozača, no samo teorijski. Naime, svi odgovorni u lancu su zakazali, pa je odlučeno da se u zemlji neće polagati vozački ispiti do 15. studenog. Po novom sistemu, svi novi vozači morat će proći 30 satova predavanja, 10 satova vježbi, najmanje 40 satova vožnje i položiti ispit iz prve pomoći. No, zavladao je potpuni kaos, piše Blic. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova nije objavilo ispitna pitanja za polaganje završnog ispita, Vlada Srbije još nije odredila minimalnu cijenu obuke, Ministarstvo zdravlja nije licenciralo instruktore iz Crvenog križaa koji će predavati prvu pomoć, a Auto-moto savez Srbije od svibnja nije uspio odštampati sve registre, knjige za instruktore i kartone kandidata.

Štoviše, zbog pogreške Auto-moto savez Srbije je u poslovnici AMS-a u Ruzveltovoj ulici u Beogradu izbila masovna tučnjava između vlasnika autoškola koji su željeli kupiti svu potrebnu dokumentaciju, a koje nije bilo dovoljno. "Mi novog kandidata koji dođe u autoškolu možemo samo vratiti kući. Ne znamo ni koliko će koštati obuka, niti gdje i kako će se odvijati teorijska nastava, gdje da ga evidentiramo i pošaljemo na predavanja o prvoj pomoći", kazao je Milenko Jezdimirović, predsjednik Grupacije autoškola.

Auto na drva: Zapali vatru i daj gas, a ne zagađuješ atmosferu

Automobil koji umjesto na benzin vozi na drva! Zvuči kao šala, no i to postoji. I nije neka novost. U vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je vladala nestašica benzina u Europi, više od milijun automobila je vozilo uz pomoć ovog energenta. Princip rada automobila na drva nema veze s parnim strojem, već automobil koristi standardni motor. No njega umjesto benzina pokreću plinovi koji nastaju izgaranjem drva. Sustav se sastoji od svojevrsne peći u kojoj drvo polako izgara te niza filtara i hladnjaka u kojima se plinovi pročišćavaju i hlade prije nego što završe u cilindru. Drvo je kao pogonsko gorivo i do pet puta jeftinije od benzina, no ova tehnologija je samo za vrijedne i strpljive.

Prije nego što krene na vožnju, vozač ovakvog automobila mora cijepati drva, usipati ih u spremnik, zapaliti vatru i pričekati desetak minuta da se stvori dovoljno plina za pokretanje motora. A nakon vožnje treba ukloniti pepeo. Otprilike 45 kilograma pokretat će motor od 100 KS oko 100 km. Problem je što motor na drva razvija 50% snage manje, pa auto baš i nije poletan. Ipak, potrošnja od 15 kn/100 km je primamljiva.

Moderna konstrukcija za pogon na drva nije previše skupa (ispod 10.000 kn), no vrlo je teška (od 200 do 300 kg), pa je najčešće ugrađuju na pick-up kamionete, u kojima ima i dovoljno mjesta za “rezervno gorivo”. Nisu rijetka rješenja u kojima je cijeli sustav smješten u prikolici.