Vožnja u zimskim uvjetima

Snijeg

Zimske uvjete na cesti posebno karatkterizira pojava smanjenjog prijanjanja (usljed snijega ili leda na kolniku) između površine guma i površine kolnika. Smanjeno prijanjanje pak doprinosi težoj upravljivosti/kontroli vozila osobito prilikom poduzimanja određenih radnji (startanje s mjesta, ubrzanje, usporavanje, upravljanje vozilom u zavojima...). Da se podsjetimo, prijanjanje se definira putem trenja između podloge (u našem slučaju kolničkog zastora) i površine gume koja je u dodiru s tom podlogom.

Trenje je između dvije površine u dodiru tim veće što su površine hrapavije. Kao mjera veličine trenja koristi se pojam „koeficijent trenja“ koji može poprimiti vrijednosti od 0 do 1. Tako se, na primjer, situacija u kojoj je prestalo prijanjanje između gume i površine kolnika (gubitak kontrole nad vozilom) definira koeficijentom trenja 0 a situacija maksimalno mogućeg prijanjanja veličinom koeficijenta 1. Jasno je da je za što bolju upravljivost i kontrolu nad vozilom pogodno da koeficijent bude što veći. Svima nam je poznato da lakše upravljamo vozilom kada se krećemo po suhom kolniku, nešto teže po mokrom a zaleđeni kolnik je prava „noćna mora“ večini vozača. Evo i zašto. Koeficijent trenja između gume i kolnika (za asfaltni kolnički zastor) kada vozimo po suhom iznosi oko 0,80 do 0,85, po mokrom oko 0,45 do 0,50 a pri vožnji zaleđenim kolnikom samo 0,05 do 0,10.

Na koji način osigurati optimalno prijanjanje u zimskim uvjetima

Kao što smo vidjeli, održavanje optimalnog prijanjanja je odlučujući faktor da bi smo i u otežanim, zimskim uvjetima sigurno upravljali vozilom. Kako ga postići?

- izbjegavajte nagle pokrete upravljačem, nagla kočenja ili ubrzavanja. Sve nabrojene radnje uzrokuju povećanje veličine sila koje preko površine guma djeluju na kolnik i ako njihov zbir premašuje maksimalnu raspoloživu silu trenja (koja, kako smo vidjeli, drastično pada u uvjetima zaleđena ili kolnika prekrivena snijegom) dolazi do proklizavanja a time i gubitka kontrole nad vozilom
- prije nastupanja zimskih uvjeta montirajte na vozilo adekvatne gume. Za one vozače koji zimi češće upravljaju vozilom osobito na dužim realcijama te mladim, nesikusnim vozačima svakako savjetujemkorištenje zimskih guma. Prednost im je što daleko bolje istiskuju snijeg (što omagućava bolje prijanjanje) nego ljetne gume adekvatne minimalne dubine profila. Osim toga, pri niskim su temperaturama daleko elastičnije što pridonosi boljem prijanjanju
- tako zvani "defanzivni" način vožnje osobito dolazi do izražaja u zimskim uvjetima. Voziti defanzivno, između ostalog, znači unaprijed predvidjeti gdje možemo očekivati opasne situacije te na vrijeme poduzeti potrebne preventivne radnje. Pozorno valja promatrati situaciju na kolniku ispred nas i neposredno uz rubove kolnika te nastojati izbjeći/prevenirati sve situacije koje bi mogle dovesti do potrebe naglog kočenja, ubrzanja ili skretanja s zamišljenog pravca kretanja. To se osobito odnosi na vožnju u kolonama. Uvijek valja imati na umu da zaustavni put (zbog slabijeg prijanjanja) vozila u uvjetima poledice može biti i deset puta veći od onog pri vožnji u uvjetima suha kolnika. Potrebno je na vrijeme (ranije no što biste to uradili u normalnim uvjetima) naznačiti ostalim sudionicima u prometu vaše namjere (promjena prometne trake, skretanje...) kako bi im omogućili da i oni na vrijeme adekvatno reagiraju
- da bi osigurali optimalno prijanjanje pri vožnji uzbrdicama i nizbrdicama te u oštrim zavojima osnovno je pravilo na vrijeme smanjiti brzinu i odabrati ispravan stupanj prijenosa. Na uzbrdicama, nizbrdicama i u zavojima, naime, javljaju se dodatne sile na površinama između gume i kolnika koje mogu uzrokovati gubitak kontrole nad vozilom.

Kako reagirati ako ste izgubili kontrolu nad vozilom

Ako se vaše vozilo, bez obzira na sve mjere predostrožnosti počelo zanositi, odmah valja pritisnuti papučicu spojke. Kako do zanošenja najčešće dolazi usljed nagla ili neumjerena kočenja, suprotno uvriježenu mišljenju, valja otpustiti papučicu kočnice. Na taj se način najefikasnije omogućava ponovno prijanjanje između guma i kolnika. Vozilom valja upravljati u smjeru zanošenja sve dok ne osjetimo ponovnu uspostavu konatkta između kotača i podloge.

Kretanje

Kod kretanja iz mjesta vrlo je važno nježno otpuštati kvačilo i lagano dodavati gas. Proklizavanje u tom momentu je neizbježno, no ne trebamo se uplašiti.

Kočenje

Druga stvar koja je bitna je kočenje. Tu nastaju problemi koje eliminiramo na način da prvo pritisnemo kvačilo zatim lagano kočnicu i usporavat ćemo. Pustite auto da se maksimalno zaustavlja inercijom, odnosno trenjem. Na kraju možemo lagano pritiskati papučicu kočnice, pa popuštati, pa pritiskati, pa popuštati, možemo reči - pikati kočnicu. Treća od bitnih stvari je pedala kvačila. Slobodno kretanje daje nam mogućnost upravljivosti nad vozilom. Recimo, vozilo klizi, mi pritisnemo kvačilo i vozilo se istog trenutka ispravlja.

Vožnja

Kako voziti po snijegu ?

Krećite se brzinom prihvatljivom za vaše mogućnosti i mogućnosti vašeg vozila.

Izbjegavajte nagla kočenja i ubrzanja. Koristite upravljač pažljivo i izbjegavajte nagle pokrete.

Na ledu zaustavni put može biti deset puta duži nego na suhoj cesti. Vozite polako, razmak između vozila neka bude takav

da vam ostavi dosta prostora za usporavanje ili zaustavljanje (uračunajte i moguće proklizavanje).

Usporavajte tako da ubacite u nižu brzinu ranije nego inače, omogućite tako postupno smanjenje brzine, a papučicu

kočnice koristite nježno. U protivnom će doći do blokiranja kotača.

Ako se vozilo počne zanašati, otpustite gas, ali nemojte naglo kočiti.

Vozite najbrže do one brzine pri kojoj kotači vašega vozila još ne proklizavaju.

Automobili sa prednjim pogonom, u najlošijoj su poziciji kod skretanja na snježnoj, odnosno skliskoj podlozi.

Prednja osovina takvog automobila se rasterećuje, prijenos sile na podlogu slabi i vještina vozača, gume i ugrađena elektronika u ovom će trenutku doći do punog izražaja.

Drugačija je situacija kod stražnjeg pogona- dodavanje gasa dodatno opterećuje stražnju osovinu i ona tada bolje prenosi snagu.

A kakva je situacija kada oduzimamo gas i prebacujemo u niži stupanj prijenosa?

Auto sa prednjim pogonom dodatno optereti prednju osovinu i sve je ok, posebno treba obratiti pažnju samo kod skretanja. Kod skretanja se rasterećuje stražnja osovina, što može dovesti do njezina klizanja, tj. Zanošenja stražnjeg kraja.

Situacija je dodatno pogoršana kod automobila sa stražnjim pogonom, jer stražnju osovinu koči motor.

Auto sa pogonom na sva četiri kotača nema takvih problema. Ubrzava sjajno, najčešće i bolje nego što koči, te je potrebno paziti da se ne pretjera.

No i kod takvog pogona, postoje razlike. Inačice sa stalnim pogonom rade meko i uvijek. U takve sisteme može se pouzdati u svakoj situaciji, auto koji je njime opremljen ponaša se ujednačeno i mirno.

Međutim sustavi koji danas dominiraju, jednostavniji su i jeftiniji. Većinom se radi o vozilima sa prednjim pogonom na koji se u slučaju potrebe uključuje stražnja osovina elektronički upravljanom spojkom.

Takvi se auti mogu ponašati kao auti sa prednjim, ali i kao auti sa pogonom na sve kotače.

Ukoliko se ide u smjeru smanjenja potrošnje goriva, tada sa proklizavanjem pogonskih kotača dolazi do uključivanja stražnje osovine i auto se mijenja.

Za snijed i led općenito vrijede dva pravila: nježno i s mjerom i osjećajem.

Što se tiče samog upravljanja, potrebno je držati upravljač nježno i opuštenih ruku.

Na taj se način može na vrijeme osjetiti gubi li prednja osovina prianjanje.

Ako se nalazite u zavoju i automibil je počeo podupravljati, instiktivna bi reakcija bila dodavanje upravljača, ali potrebno je reagirati upravo suprotno.

Potrebno je lagano okretati upravljač, kao da se ne želi ući u zavoj, te je potrebno istovremeno stiskati spojku da bi se oslobodila prednja osovina.

Najčešće je takav potez dovoljan da se kotači uhvate i da auto skrene.

Ukoliko to nije pomoglo, nježno kočenje opteretit će prednju osovinu i auto bi trebao krenuti, ukoliko u međuvremenu nije već završio u jarku.

Nakraju, najvažnije je ponoviti, da na snijegu i ledu valja biti krajnje oprezan, jer u prometu niste nikada sami. Ono što znate vi, ne mora nužno znati i drugi sudionik u prometu, stoga se nesreće mogu dogoditi vrlo lako.

Najvažniji je dakle savjet, polako i uz zimske gume!

Sustav pomoći

To je sustav protiv blokiranja kotača prilikom kočenja. Ukoliko je sila kočenja prevelika, dolazi do blokiranja kotača, čime se gubi mogućnost upravljanja vozilom.

U trenutku kada senzori uoče blokadu, popuštaju silu kočenja, dok se kotač ne oslobodi i potom ponovno počne kočiti punom snagom

Ovaj se postupak događa nekoliko puta u sekundi i upravo je to uzrok pulzacije u kočionom sustavu, a to se manifestira podrhtavanjem papučice kočnice i škrgutavim zvukom, kao da se nešto lomi.

ANTI SLIP REGULATION - ASR

je sustav protiv proklizivanja pogonskih kotača tj. obuzdavanje snage pogonskoga agregata. Prvo trebamo razjasniti zašto je obuzdavanje prijenosa snage na kotače uopće potrebno. Naime, kod kretanja automobila, pogotovo na klizavoj podlozi događa se ista stvar kao i kod kočenja. Kada kotač proklizi, sva dodatna primjena snage je uzaludna, a kada se vozilo kreće u zavojima onda postaje i opasno. Kod prednjeg pogona pri pretjeranom dodavanju gasa javlja se podupravljanje i gubi se moč skretanja vozila. Kod zadnjeg pogona se događa suprotno, proklizava zadnji kraj automobila tj. predupravlja (drifta). Inovatori u automobilskoj industriji doskočili su ovom problemu izmislivši ASR ili traction control.

ASR, ili kontrola trakcije u modernim vozilima radi pomoću ABS sistema. Tako što se kod ASR-a koristi senzor brzine vrtnje kotača koji koristi i ABS . Ti senzori mjere razlike u vrtnji pogonskih kotača. Razlika vrtnje pogonskih kotača kod ubrzavanja znači kako jedan od njih ima veću brzinu vrtnje tj. kako je izgubio trakciju ili proklizava. U tom trenutku kočioni sistem (ABS ) automatski primjenjuje kočionu silu na kotač koji se "vrti u prazno" kako bi mu smanjio brzinu tj. kako bi smanjio proklizavanje. U većini slučajeva dovoljno je samo da jedan kotač smanji brzinu. Neki od proizvođača u ovom pogledu su otišli korak dalje. U slučaju proklizavanja kotača smanjuje se snaga motora (oduzima se gas). Na takvim vozilima, kada se to događa, vozač će osjetiti pulsiranje pedale gasa baš kao i kod naglog kočenja kada ABS proradi pa pedala kočnice pulsira. Slika ispod prikazuje proklizavanje automobila kod prevelike primjene snage na pogonske kotače u zavoju. Podupravljanje i predupravljanje, svjetlija linija prikazuje putanju sa ASR-om, a tamnija bez sustava.

Imajte na umu, ASR ne povećava trakciju kotača, taj sustav samo onemogućava gubljenje iste. U ekstremnim situacijama poput čistog leda pomoći će, ali ne previše. Na vrlo klizavim podlogama poput leda ili snijega nemojte se zavaravati te koristite odgovarajuću opremu bez obzira na to imate li ASR ili ne. Također, u ekstremnim situacijama gdje se gledaju maksimalne performanse, događa se ista situacija kao i sa ABS-om . Iskustvo i osjećaj će ponuditi bolja vremena ubrzanja na stazi sa isključenim sustavom. Ali za bezbrižnu vožnju bolje ga je ostaviti uključenim, kao i sve ostale sigurnosne sustave.

Kad ASR proradi osjetit će te podrhtavanje automobila . No, kako bi bili sigurni kako je to stvarno ASR, a ne nagla promjena podloge, na kotrolnoj ploči automobila upaliti će se lampica koja treperi u obliku kotača koji iza sebe baca šljunak ili u obliku automobila ispod kojeg su zavojiti tragovi zavisno od prizvođača.

ZIMSKE GUME

Zimske se gume od ljetnih razlikuju po svojoj konstrukciji sa velikim beojem lamela. Također je i mješavima od koje se proizvode razlikuje od one ljetnih guma, te je prilagođena niskim temperaturama.

Nakon pada temperature ispod 7 stupnjeva, preporuča se prelazak na zimske gume. Svaka vožnja bez njih je vožnja sa glavom u torbi.

LANCI ZA SNIJEG

Ukoliko nemate zimske gume, lanci za snijeg smatraju se obaveznom zimskom opremom. Potoje metalni i plastični.

Metalne je teže montirati i bučniji su, ali prednost im je u tome što razbijaju led na cesti.

Plastični su lakši i tiši, ali po ledu nema koristi od njih.

Prije svakog ulaska u tunel, lanci se moraju skinuti s kotača.

Ukoliko imate dobre zimske gume, lanci vam nisu potrebni.

GRIJANO PREDNJE STAKLO

Neka vozila nude mogućnost električnog grijanja cijelog prednjeg stakla ili samo dijela na koji naliježu brisači.

Na taj se način staklo može odmah odlediti i sigurno krenuti.

ELEKTRONSKA KONTROLA STABILNOSTI - ESP

To je sustav za stabilizaciju automobila, a nadogradnja je na TC i ABS.

Senzori prate kut zaokretanja upravljača i brzinu automobila i potom, ako je to potrebn, selektivnim kočenjem pojedinog kotača ispravljaju auto i stabiliziraju njegovu putanju.

GRIJANJE U MJESTU

Radi se o minijaturnom plameniku koji zagrijava auto u mjestu, kada motor ne radi.

Postoje i izvedbe sa programiranim ključem ili pak paljenje na poziv mobitelom.